Prati nas

Nema predaje

Na rubu pameti

Mislite li i vi da vas liječnik pokušava ubiti živom i aluminijem u cjepivima?

Iako je u Hrvatskoj ove sezone do sada umrlo 85 ljudi od posljedica gripe, mnogi podatak da se radilo o necijepljenim ljudima proglašavaju nevažnim. Tako opet čitamo o zavjeri liječnika i farmaceutske industrije, ali i o navodnoj štetnosti i toksičnosti cjepiva.

Objavljeno

|

foto: Pixabay

Iako je u Hrvatskoj ove sezone do sada umrlo 85 ljudi od posljedica gripe, mnogi podatak da se radilo o necijepljenim ljudima proglašavaju nevažnim. Tako opet u komentarima vijesti čitamo o zavjeri liječnika i farmaceutske industrije, ali i o navodnoj štetnosti i toksičnosti cjepiva. U nastavku donosimo nekoliko informacija za one koji se noću okreću u postelji zbog žive, aluminija i formaldehida u cjepivu.

Bojim se aluminija!

Svakodnevno udahnemo, pojedemo ili popijemo 30 do 50 miligrama aluminija, što je 20 puta više od dopuštene doze u cjepivu.


Adjuvanti (stimulatori i modulatori imunološkog odgovora) nekad su potrebni kako bi pojačali reakciju imunološkog sustava i tako smanjili količinu virusa ili bakterija koje cjepivom ciljano unosimo u tijelo. Aluminijeve soli nisu najučinkovitiji adjuvanti, ali se koriste duže od 80 godina.

I baš se zbog toga i dalje koriste, jer je njihova sigurnost dokazana kroz tisuće milijuna doza ubrizganih cjepiva.

A što je sa živom?

Timerosal (tiomersal) je živin spoj, konzervans koji zaustavlja rast potencijalno smrtonosnih bakterija i gljivica u cjepivu. Iako protivnici cijepljenja tvrde da se on u tijelu metabolizira u jak otrov metil-živu, riječ je o manje otrovnoj etil-živi koja se brže i sigurnije izbacuje iz tijela.

Uz to, timerosal se nalazi i u kozmetici: odstranjivačima šminke, hidratacijskim sredstvima za njegu kože u području očiju, sjenilima, maskarama; higijenskim proizvodima kao što su sredstva za čišćenje bez sapuna, oftalmološke otopine, otopine za kontaktne leće, antiseptički sprejevi, topički medikamenti…

Timerosal je već davno izbačen iz cjepiva koje se daje djeci, ali ga mogu sadržavati druga cjepiva. Kao i u svemu, važna je doza pa tako s jednom konzervom tune u tijelo unesemo prosječno 69 mikrograma žive, dok ga u cjepivu može biti najviše 25 mikrograma.

Kažu da ima i formaldehida?

Ima. On je dio proizvodnog procesa cjepiva u kojem se može naći u tragovima. Treba znati da našim tijelom prirodno cirkulira veća doza formaldehida, veća od sadržaja bilo kojeg cjepiva. Zapravo, više je formaldehida u jednoj jabuci, nego u nekoliko doza cjepiva.

Zašto liječnici kriju sastav cjepiva od nas?

Ne kriju. Sigurni smo da će vam vaš liječnik, zatražite li ga, dati sve potrebne informacije. Osim toga, svako cjepivo mora proći Agenciju za lijekove i medicinske proizvode (HALMED) koja daje dozvolu za njegovo stavljanje u opticaj. Ako s pitanjima ne želite opterećivati svog liječnika, na stranicama ove agencije možete pronaći deklaracije svih lijekova i cjepiva koje možete dobiti u hrvatskom zdravstvenom sustavu.

Primjerice, za sezonu gripe koja traje nabavljeno je cjepivo Influvac, proizvođača Abbott Biologicals B.V. iz Nizozemske. Upišete li „Influvac“ u tražilicu na HALMEDovim stranicama, dobit ćete cijelu dokumentaciju ovoga lijeka i saznati da se radi o neadjuvantiranom cjepivu.

Ali te nuspojave su grozne!

Iz dokumentacije vidljivo je da spomenuto cjepivo može izazvati glavobolju, temperaturu, lokalno crvenilo ili bol u mišićima koji spontano nestanu u najdužem roku od 2 dana, bez liječenja.

Ako vas je ovo preplašilo, kako će vas tek prestraviti podaci za običan aspirin za koji su navedene nuspojave kao što su moždano krvarenje, tinutus, srčano-dišni distres, puknuće čira… Pa ipak, ne svjedočimo panici pred tabletom aspirina koju srčani bolesnici uzimaju preventivno, svakoga dana. Kako to?

.

Mozaik

Opet čitamo stari fake news da ranije umirovljenje znači i duži život. Tko stoji iza toga?

I sami smo, prije nekoliko godina, razmišljali o prenošenju ove vijesti, no nismo to učinili. Ovo su naši razlozi.

Objavljeno

|

“Deset godina rada može vas koštati dvadeset godina mirovine!” Ovi dana neki hrvatski portali, neskloni provjeri podataka, donijeli su “šokantnu analizu” koja pokazuje da rad u zreloj dobi znatno skraćuje život.

Pa se tako tvrdi da aktuarska analiza dr. Ephrema Chenga, vodećeg stručnjaka za mirovinski sustav, provedena na mirovinskim podacima Boeinga i nekoliko drugih velikih kompanija pokazuje da su radnici umirovljeni sa 65 godina života u prosjeku poživjeli još 18 mjeseci, dok su njihove kolege koje su se umirovile s 55 godina u mirovini uživale još 25 godina.


Kao izvor ove vijesti, koju su spremno prenijeli i neki sindikati na svojim stranicama i društvenim mrežama, navodi se objava portala biznews.com iz rujna 2013. u kojoj “financijski savjetnik Alec Riddle” objašnjava razloge zašto je tomu tako.

Zaista šokantno, zar ne? No kada je nešto baš toliko šokantno, postoji velika vjerojatnost da nije istinito, pogotovo kada u sebi ne sadrži informaciju za koju instituciju i kada je analiza provedena te na kojem uzorku, a sve bez poveznice na originalni materijal ili reference na dublji izvor. I pri tome proturječi kredibilnim istraživanjima koje možemo naći u ozbiljnim znanstvenim bazama.

I sami smo, prije nekoliko godina, razmišljali o prenošenju ove vijesti, no nismo to učinili. Ovo su naši razlozi.

Priča se poziva na autoritete, no tko su oni?

Dr. Ephrem (Siao Chung) Cheng nepoznanica je internetu, osim kada se radi o ovoj vijesti koju izdašno prenose izdanci financijske industrije, prvenstveno stranice iza kojih stoje privatna mirovinska osiguranja i financijski savjetnici. Nismo pronašli kredibilan izvor koji bi nam rekao kakvo je njegovo obrazovanje niti za koga radi ili je radio. Iako je njegova navodna analiza pokazala šokantne podatke, dr. Cheng je uspješno izbjegao gostovanja na televizijama, u radijskim programima i časopisima. Samozatajno.

Provjerili smo i financijskog savjetnika Aleca Riddlea koji je napisao “otrežnjujući tekst koji bi nas trebao potaknuti na razmišljanje o vlastitim mirovinskim opcijama i strategijama”, kako sugerira biznews.com. Južnoafrički financijski savjetnik i motivacijski govornik Alec Riddle na linkedinu, mreži koja okuplja poslovne ljude, pojavljuje se pod tri profila. Od toga su dva bez kontakata, a treći broji više od 500 konekcija. Prema onome što je napisao, radi za investicijsku kuću Private Wealth Managament te drži inspiracijske govore o tome kako je pobijedio pretilost i postigao zavidne sportske uspjehe na Ironmanu.

Kako su ozbiljni mediji popratili ovu priču?

“Boeing studija je citirana u novinama, magazinima i među stručnjacima. Kruži internetom godinama. Problem je što Boeing jednostavno kaže da nije istinita”, piše BBC u kolovozu 2012. godine, dakle prije objave na biznews.com. “Na stranu Boeing, postoji li bilo kakav dokaz koji bi mogao poduprijeti ideju da rano umirovljenje produžuje život? Iznenađujuće, istina bi mogla biti potpuno suprotna: kasnije umirovljenje – duži život”, navodi ovaj ugledni medij u analizi koja detaljno ‘rastavlja’ ovaj mit.

BBC nas je zaintrigirao. A što točno kaže Boeing?

S obzirom na “bradatost” ove vijesti, ne čudi da nismo pronašli službenu objavu na kompanijinim stranicama. No ta objava pod nazivom “Umirovimo glasine o očekivanom životnom vijeku”, citirana je na nekoliko blogova. Poslužili smo se blogom australskog profesora matematike Murraya Bourna.

“Ne postoji korelacija između dobi umirovljenja i životnog vijeka Boeingovih umirovljenika”, stoji u Boeingovom priopćenju uz grafikon koji prikazuje stvarnu dob umirovljenja i životni vijek promatranih radnika. “Prvi netočni podaci o životnom vijeku pojavili su se u ranim osamdesetim godinama, a njihove verzije kruže godinama, gotovo kao urbani mit. Internet ove dezinformacije širi dalje, brže i u oblicima koji izgledaju profesionalnije. Boeing i druge kompanije su pokušale razbiti ovu zabludu. Ali, nažalost, loše vijesti, čak i kada su izmaštane, privlače pozornost. Istovremeno su dobre vijesti (da Boeingovi radnici žive duže od nacionalnog prosjeka) točne i nezapažene”, stoji u tom priopćenju. Na Bourneovim stranicama možete pronaći i interpretaciju problema i podataka.

Što kažu komentari?

Iako komentari na internetu nisu pouzdani izvor informiranja, pogotovo kada se objavljuju pod pseudonimima, zanimljivim smo procijenili one ostavljena na forumima koji okupljaju profesionalne pilote i ljude iz prateće industrije, s obzirom da se primarna vijest navodno bazira na podacima avio-industrije, a aktualizira se kada kompanije žele pomladiti kadar i poslati u raniju mirovinu veći kontingent starijih radnika.

“Sjećam se sredine devedesetih kada je uprava Douglas Aircrafta objavila ovu tablicu u pokušaju nagovaranja starijih zaposlenika da se umirove kako bi stvorili mjesto za mlađu radnu snagu. Kako sam u to vrijeme bio sindikalni povjerenik, dobivao sam puno poziva oko ovog dokumenta”, stoji u jednom komentaru ostavljenom na Bournovom blogu.

Što smo vam, zapravo, htjeli reći?

Kao i uvijek, pazite čemu vjerujete. Ne dopustite da se netko okoristi vašim predrasudama i emocijama. Provjeravajte prije nego što podijelite.

Fake news: Otiđite u mirovinu s 55 i živite do 80; otiđite u mirovinu sa 65 i umrite sa 67

Zamislite da radite dokle god je to moguće i onda u zasluženoj penziji uživate tek dvije godine. Studija koja je provedena analizom nekih od najvećih mirovinskih fondova u SAD-u, pokazala je da zaposlenici koji rade do 65. godine, najčešće umru unutar sljedeće dvije godine, piše Biznews. Studiju o korelaciji duljine životnog i radnog vijeka proveo je doktor Ephrem (Siao Chung) Cheng.

Deset godina rada koštat će vas dvadeset godina života u mirovini

Studija je temeljena na broju odrezaka mirovine poslane korisnicima mirovinskog fonda Boeinga. Ustanovljeno je da oni koji su otišli u mirovinu sa 65, odreske dobivaju još otprilike 18 mjeseci. Slično je ustanovljeno i nakon analize poslanih mirovinskih odrezaka korisnika mirovinskog fonda Lockheed Martin koji mirovinu primaju u prosjeku tek 17 mjeseci.

Slična iskustva imaju i u mirovinskom fondu Ford Motor Company i Bell Labs. Iako najveći broj ljudi zaposlenih u velikim američkim kompanijama odlazi u mirovinu oko 57. godine, pa su oni koji u penziju odlaze sa 65 zapravo manjina, ovakvi podaci o životnom vijeku prilično su alarmantni.

Zaključak koji se može izvući iz ovih podataka je sljedeći: zaposlenici koji naporno rade i u kasnijoj dobi, značajno opterećuju svoje tijelo i um pa zbog stresa obolijevaju od niza bolesti. Sve to dovodi do smrti unutar razdoblja od dvije godine nakon umirovljenja. S druge strane, oni koji u mirovinu odu ranije, recimo oko 55. godine, obično u mirovini uživaju oko 25 godina. Za pretpostaviti je da oni koji su u poziciji da se penzioniraju ranije, u životu imaju manje stresa te imaju bolje isplaniranu financijsku budućnost te mogu živjeti komotno i nakon prestanka radnog odnosa.

Poguban stres

Važno je naglasiti i da oni koji su otišli u mirovinu s 55, nužno ne miruju, no pod značajno su manjim stresom od ljudi iste dobi koji još uvijek rade. To znači da i mlađi umirovljenici rade na pola radnog vremena ili se bave kakvim hobijem, no to im uzrokuje značajno manje stresa nego posao na puno radno vrijeme. Zaključiti se može sljedeće: ljudi koji su u mogućnosti ranije otići u mirovinu, u toj će mirovini uživati značajno duže od onih koji su morali raditi do krajnjih granica. (sn)

Ovaj prilog nastao je uz potporu Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija u okviru projekta “Nema predaje”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP