Prati nas

Vijesti

Temeljni dohodak

Finski eksperiment: Treba li država baš svima isplaćivati minimalne životne troškove?

Utjecaj na zapošljavanje je prvu godinu testiranja bio malen, rekla je finska ministrica zdravlja i društvenih pitanja Pirkko Mattila. No temeljni dohodak isplatio se u najskupljoj valuti – ljudskoj sreći.

Objavljeno

|

Kako muškarci stare?
foto: Pixabay

Finska je završila test u kojem je je na adrese 2.000 građana mjesečno slala čekove na iznos od 560 eura. Preračunato, to je nešto više od 4.000 kuna. Nije bilo važno jesu li primatelji bili zaposleni ili ne. Naime, riječ je o temeljnom dohotku, socijalnom konceptu budućnosti prema kojem će država svakom građaninu doznačiti svotu koja mu je dostatna za pokrivanje minimuma životnih troškova.

Građani, oslobođeni osnovne egzistencijalne brige, predviđali su znanstvenici, imat će više vremena za osobni i karijerni razvoj u smjeru koji žele. Također, riječ je o zaštiti standarda onih koji ne žele raditi ili, jednostavno, ne mogu, ali i prilagodbi na budućnost u kojoj će potreba za ljudskim radom biti sve manja i manja.


“Utjecaj na zapošljavanje je prvu godinu testiranja bio malen”, rekla je finska ministrica zdravlja i društvenih pitanja Pirkko Mattila. No temeljni dohodak isplatio se u najskupljoj valuti – ljudskoj sreći. “Primatelji temeljnog dohotka izvijestili su o poboljšanju po svim pitanjima u odnosu na kontrolnu skupinu”, kazao je voditelj istraživanja Olli Kangas. Naime, oni koji su primali temeljni dohodak bili su sretniji i zdraviji od kontrolne skupine.

Ipak, Finska je, na neodređeno, zaustavila projekt temeljnog dohotka koji je trebao obuhvatiti sve građane. Vlada je prošle godine poduzela nove mjere, uvevši kazne za nezaposlene koji odbijaju ili ne žele prihvaćati posao dok dobivaju socijalne naknade. Nezaposlenost je u prosincu u Finskoj pala na 6,6 posto, što je najmanje u posljednjih 10 godina.

.

Vijesti

Kolinda o pjesmi: ‘Nekada se nije smjela spominjati Hrvatska, ni sve što je domoljubno’

‘To je jedna od popevki koje su nastale u onim vremenima kada se nije smjela spominjati Hrvatska, Hrvatsko zagorje, domovina, bregi, zipka u kojom domovina spi, sve ono što je izražavalo domoljublje.’

Objavljeno

|

Autor

Predsjednica Kolinda Grabar Kitarović posjetila je Krapinu uoči 54. Festivala kajkavskih popevki. Tom se prigodom osvrnula i na pjesmu kao sredstvo očuvanja kulturnog i nacionalnog identiteta, javlja Zagorje.com.

“Moja šefica kabineta koja je danas ovdje je Zagorka. Ona uvijek inzistira da se dolazi, ne samo na Festival, već i da se što više posjećuje Zagorje. I zato ćemo je danas staviti u središte pozornosti i da otpjevate onu prekrasnu popevku ‘Došel bum doma sel si bum pod brajde’, koju smo pjevali s vojnicima u Afganistanu“, kazala je predsjednica.


Objasnila je i što tu pjesmu čini posebnom: “To je jedna od popevki koje su nastale u onim vremenima kada se nije smjela spominjati Hrvatska, Hrvatsko zagorje, domovina, bregi, zipka u kojom domovina spi, sve ono što je izražavalo domoljublje.” Istini za volju, spomenutu pjesmu napisao je Rajko Suhodolčan tek 1999. godine.

Podsjetimo, prošlo je točno godinu dana od možda najzapaženijeg intervjua u predsjedničinom mandatu. Naime, tada je za austrijski Kleine Zeitung objasnila da je Hrvatima u Jugoslaviji bilo zabranjeno govoriti da su Hrvati, već su umjesto toga morali govoriti da su “iz Hrvatske”. “Tko je iskazao svoj nacionalni ponos, prijetio mu je zatvor”, prisjetila se Grabar-Kitarović.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP