Prati nas

Vijesti

Temeljni dohodak

Finski eksperiment: Treba li država baš svima isplaćivati minimalne životne troškove?

Utjecaj na zapošljavanje je prvu godinu testiranja bio malen, rekla je finska ministrica zdravlja i društvenih pitanja Pirkko Mattila. No temeljni dohodak isplatio se u najskupljoj valuti – ljudskoj sreći.

Objavljeno

|

Kako muškarci stare?
foto: Pixabay

Finska je završila test u kojem je je na adrese 2.000 građana mjesečno slala čekove na iznos od 560 eura. Preračunato, to je nešto više od 4.000 kuna. Nije bilo važno jesu li primatelji bili zaposleni ili ne. Naime, riječ je o temeljnom dohotku, socijalnom konceptu budućnosti prema kojem će država svakom građaninu doznačiti svotu koja mu je dostatna za pokrivanje minimuma životnih troškova.

Građani, oslobođeni osnovne egzistencijalne brige, predviđali su znanstvenici, imat će više vremena za osobni i karijerni razvoj u smjeru koji žele. Također, riječ je o zaštiti standarda onih koji ne žele raditi ili, jednostavno, ne mogu, ali i prilagodbi na budućnost u kojoj će potreba za ljudskim radom biti sve manja i manja.



“Utjecaj na zapošljavanje je prvu godinu testiranja bio malen”, rekla je finska ministrica zdravlja i društvenih pitanja Pirkko Mattila. No temeljni dohodak isplatio se u najskupljoj valuti – ljudskoj sreći. “Primatelji temeljnog dohotka izvijestili su o poboljšanju po svim pitanjima u odnosu na kontrolnu skupinu”, kazao je voditelj istraživanja Olli Kangas. Naime, oni koji su primali temeljni dohodak bili su sretniji i zdraviji od kontrolne skupine.

Ipak, Finska je, na neodređeno, zaustavila projekt temeljnog dohotka koji je trebao obuhvatiti sve građane. Vlada je prošle godine poduzela nove mjere, uvevši kazne za nezaposlene koji odbijaju ili ne žele prihvaćati posao dok dobivaju socijalne naknade. Nezaposlenost je u prosincu u Finskoj pala na 6,6 posto, što je najmanje u posljednjih 10 godina.

.

Vijesti

Kaptol ne da sindikatima skupljati potpise ispred crkava

Zagrebačka nadbiskupija odbila je molbu sindikata koju su tražili dopuštenje za sakupljanje potpisa za referendum “67 je previše” ispred crkava. Objašnjavaju da oni uvijek rado podržavaju razne inicijative, ali da se sindikati mogu snaći i bez njihove pomoći.

Objavljeno

|

Nezavisni hrvatski sindikati, Savez samostalnih sindikata Hrvatske i Matica hrvatskih sindikata, odnosno organizatori referendumske inicijative “67 je previše”, uputili su molbu Zagrebačkoj nadbiskupiji da im odobri sakupljanje potpisa za referendum ispred crkava no Nadbiskupija ih je – odbila, piše Jutarnji.hr.

U priopćenju Nadbiskupskog stola navodi se kako “u procesima društvenoga zalaganja u kojima se nešto nastoji postići putem referenduma Crkva podupire razne inicijative, a svoje prostore ispred crkvenih zgrada (liturgijskih prostora, župnih domova i pastoralnih centara) daje na raspolaganje građanskim inicijativama koje nemaju drugih mogućnosti za ostvarivanje zauzetosti za vrjednote koje zagovara i Crkva”, no kako su za razliku od toga, “sindikati u uređenome odnosu u okviru političkoga života u Republici Hrvatskoj i imaju mogućnosti na redovit način i uz stanovitu financijsku potporu, ostvarivati svoje inicijative.”



“Slijedom navedenoga, ne zauzimajući ničiju stranu u ovome pitanju, a u skladu sa zajedničkim stavom biskupa Zagrebačke crkvene pokrajine, ovime dajemo na znanje da nismo u mogućnosti dati dopuštenje za prikupljanje potpisa ispred crkava i crkvenih prostora za referendum radi izmjena nekih odredaba Zakona o mirovinskom osiguranju, za koji se zalaže Inicijativa sindikata 67 je previše.”

Istovremeno dodaju da je “tema mirovinskoga sustava nedvojbeno iznimno važna za hrvatsko društvo, kako zbog brige za sadašnje i buduće umirovljenike, tako i za svekoliki odnos prema dostojanstvu čovjeka i prema radu” te kako se iz “brojnih crkvenih dokumenata teološko-antropološke naravi kao i iz socijalnoga nauka Crkve, a ništa manje iz trajne zauzetosti Katoličke Crkve u Hrvatskoj” vidi da je Crkvi stalo do tih tema.

Na kraju kažu i kako se “o tome priželjkuje bolja osjetljivost i šira rasprava koja ne bi smjela podleći parcijalnim interesima bilo koje strane u političkim odnosima”, piše Jutarnji.hr.

Nastavi čitati