Prati nas

Vijesti

Socijalna prava

Zagreb proširio socijalnu skrb i na obitelji azilanata. Blokiranima je olakšan put do socijalnih usluga

Odlukom se građanima Zagreba čiji su računi blokirani ovrhama na novčanim sredstvima, pomaže tako da im se u prihod ne uračunavaju novčana sredstva na računima koji su blokirani ovršnom ispravom.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Sandro Bura

Zastupnici zagrebačke Gradske skupštine na sjednici su jednoglasno podržali predložene izmjene Odluke o socijalnoj skrbi.

Prema njoj se uz kategorije korisnika prava iz sustava socijalne skrbi Grada Zagreba, među kojima su i azilanti i stranci pod supsidijarnom zaštitom, kao nova kategorija korisnika utvrđuju i članovi njihovih obitelji, koji će sada imati pravo na socijalnu skrb u skladu sa zakonom.


Odlukom se građanima Zagreba čiji su računi blokirani ovrhama na novčanim sredstvima, pomaže tako da im se u prihod ne uračunavaju novčana sredstva na računima koji su blokirani ovršnom ispravom. Time su obuhvaćeni korisnici pomoći u naravi, to jest oni koji primaju mliječnu hranu za djecu u dobi do godinu dana, obiteljske pakete s namirnicama i higijenskim potrepštinama, hrane se u pučkoj kuhinji i oni koji zbog zdravstvenog stanja dobijaju pomoći u kući. Pravo na prehranu u pučkoj kuhinji ne mogu ostvariti korisnici koji imaju u vlasništvu drugu nekretninu, osim nekretnine koju koriste za stanovanje.

Odlukom se građanima Zagreba čiji su računi blokirani ovrhama na novčanim sredstvima, pomaže tako da im se u prihod ne uračunavaju novčana sredstva na računima koji su blokirani ovršnom ispravom. Time su obuhvaćeni korisnici pomoći u naravi, to jest oni koji primaju mliječnu hranu za djecu u dobi do godinu dana, obiteljske pakete s namirnicama i higijenskim potrepštinama, hrane se u pučkoj kuhinji i oni koji zbog zdravstvenog stanja dobijaju pomoći u kući. Pravo na prehranu u pučkoj kuhinji ne mogu ostvariti korisnici koji imaju u vlasništvu drugu nekretninu, osim nekretnine koju koriste za stanovanje.

.

Vijesti

Bivša predsjednica čestitala je Dan državnosti: ‘Proslavimo ga onako kako je Tuđman želio’

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. ’30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije’, kaže.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Nakon gotovo dva desetljeća Hrvatska Dan državnosti slavi 30. svibnja. Bivša predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović prigodno je odaslala poruku građanima putem društvenih mreža.

“Danas, kada se naš prvi državni blagdan napokon ‘vratio kući’, svim Hrvaticama i Hrvatima i hrvatskim državljankama i državljanima u Domovini, Bosni i Hercegovini i iseljeništvu, s velikom radošću i ponosom čestitam Dan hrvatske državnosti”, piše Grabar-Kitarović.


Kolinda: Dan državnosti se ‘vratio kući’

“Proslavimo ga onako kako je želio naš prvi predsjednik dr. Franjo Tuđman, izražavajući vrijednosti i težnje što ih je Hrvatski sabor stoljećima čuvao: državnost, želju za samostalnošću i slobodom. To su vrijednosti koje smo čuvali i branili kroz povijest, a posebno u Domovinskom ratu, hrabrošću i vjerom, uz mnoge i velike žrtve. Ponosni na učinjeno, nastavimo u zajedništvu uređivati našu Hrvatsku onakvom u kakvoj zaslužuju živjeti naša djeca i unuci”, zaključila je bivša predsjednica.

Milanović: To nije Dan državnosti

Aktualni predsjednik Zoran Milanović ima sasma suprotnu poruku. “30. svibnja ne mogu zvati Danom državnosti jer on to i nije. Dan 25. lipnja 1991. je datum o odlasku iz Jugoslavije. To je datum o referendumu o Hrvatskoj neovisnosti za koji se kaže da se s njim Hrvati nisu nikad srodili, pa će im netko to utjerati. Taj je datum prihvatljiv gotovo svim ljudima Hrvatske, onima koji su glasovali za hrvatsku neovisnost – to su 1991. bili svi građani hrvatske nacionalnosti. Prihvatljiv je i za dio pripadnika nacionalnih manjina jer nas ne dijeli”, komentirao je Milanović.

“S novim datumom (30. svibnja), kad je konstituirano predstavničko tijelo u SR Hrvatskoj – mnogi građani imaju dilemu. Tri vijeća udruženog rada općina, društveno i političko vijeće u kojem je jedna stranka ostvarila većinu, a za nju je glasala manjina. To nije zajednički datum, to su emotivne stvari”, objasnio je hrvatski predsjednik prije dva dana.

Zbrka s datumom

Dan državnosti praznik je koji se proteklih godina obilježavao 25. lipnja, na dan kada je 1991. godine Hrvatski sabor donio Ustavnu odluku o samostalnosti i suverenosti Republike Hrvatske proglašavajući Republiku Hrvatsku samostalnom i neovisnom državom.

Do 2001. godine obilježavao se 30. svibnja svake godine, u spomen na konstituiranje prvog višestranačkog Sabora 1990. godine. Plenkovićeva vlada izmijenila je kalendar blagdana i praznika tako da je Dan državnosti vratila na 30. lipnja što su mnogi kritizirali na način da je HDZ datum stranačkog trijumfa pretvorio u državni praznik.

Za one koji žele znati više

Koja je razlika između praznika i blagdana? Prema rječničkoj definiciji, praznik je svečan dan kojim se proslavlja kakav događaj iz života društva, neradni dan, dan odmora. Blagdan je dan, obično neradni, posvećen kakvom vjerskom činu ili događaju. Nazivamo ga još i svetac ili svetak.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP