Zagreb sutra otvara natječaj za 85 vrtnih parcela, korištenje je besplatno

Grad Zagreb sutra, 24. kolovoza, otvara novi javni poziv za dodjelu 85 vrtnih parcela građanima koji žele uzgajati vlastito povrće, voće, začinsko bilje ili cvijeće. Parcele površine 50 četvornih metara daju se na dvije godine bez naknade, uz mogućnost produljenja korištenja.

Za parcele se mogu prijaviti osobe s prebivalištem na području Zagreba koje nemaju u vlasništvu, suvlasništvu, zakupu ili na korištenju drugo obradivo zemljište. Rok za podnošenje zahtjeva bit će 15 dana od objave javnog poziva.

Parcele u pet gradskih četvrti

Nove parcele nalaze se na području gradskih četvrti Novi Zagreb – zapad, Novi Zagreb – istok, Peščenica – Žitnjak, Stenjevec i Sesvete. Detaljni uvjeti, kriteriji bodovanja, potrebna dokumentacija i način podnošenja zahtjeva bit će objavljeni na mrežnim stranicama Grada Zagreba.

Projekt „Gradski vrtovi“ pokrenut je 2013. godine, a u međuvremenu je narastao na 16 lokacija s više od 2.250 vrtnih parcela. Građanima je danas na raspolaganju ukupno 24,5 hektara obradivog zemljišta.

U ranijim pozivima pri dodjeli su se, među ostalim, bodovali duljina prebivanja u Zagrebu, život u gradskoj četvrti u kojoj se parcela nalazi, socijalni status, broj članova kućanstva te status umirovljenika. Hoće li jednaki kriteriji vrijediti i ovaj put, bit će poznato nakon objave cjelovitog javnog poziva.

Zašto je urbani vrt važan?

Bezbrojna su istraživanja dokazala fizičke i emocionalne dobrobiti interakcije sa zelenim površinama, pa čak i njihovog pasivnog promatranja.

Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) prepoznaje vrtlarstvo kao višekomponentnu tjelesnu aktivnost koja uključuje aerobne elemente, elemente za jačanje mišića i ravnotežu te se ubraja u preporuke za tjedne vježbe. Ne samo da rad u prirodi pomaže starijim tijelima da ostanu jaka i fleksibilna, već također pruža priliku za izlaganje sunčevoj svjetlosti, što može povećati razinu vitamina D i poboljšati raspoloženje.

Vrtlarstvo je jeftino, terapeutsko, korisno i društveno, zbog čega postaje sve popularnije u velikim gradovima koji poput Zagreba zapuštene livade i šikare na rubu grada pretvaraju u komunalne vrtove. I neki napredni hrvatski domovi za umirovljenike koriste vrtove kao mjesto socijalizacije i popravljanja odnosa unutar zajednice štićenika, dok je, recimo, u Velikoj Britaniji sasma uobičajen angažman hortikulturnog terapeuta u brojnim situacijama gdje je terapija potrebna.

Primjerice, hortikulturni terapeuti rade s osobama koje su pretrpjele moždani udar, ali i s psihijatrijskim pacijentima gdje se postižu sjajni rezultati u ranijim stadijima demencije. Koliko je vrtlarenje važno i korisno za zajednicu kazuje i podatak da neka sveučilišta u Ujedinjenom Kraljevstvu nude kolegije hortikulture koji uključuju module o socijalnoj i terapijskoj hortikulturi.