Prati nas

Vijesti

Ministrica ostaje, premijer kaže da će napraviti novu vozačku dozvolu

Na pitanje novinara trebaju li ministri biti ‘najbolji među nama’ i šalje li on poruku građanima da i oni mogu voziti bez dozvole, premijer je odgovorio: ‘Banalizirate, to nije dobro. To što nije produljila dozvolu, ne znači da ne trebaju ljudi produljivati. Ministrica kao i drugi građani će platiti prekršajnu kaznu. To nije razlog za ostavku i ja je ne prihvaćam.’

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Gabrijela Žalac (screenshot: N1)

Nakon što je ministrica regionalnog razvoja i europskih fondova Gabrijela Žalac sudjelovala u prometnoj nesreći s vozačkom dozvolom koja ne važi od lipnja 2016. godine, javnost se podijelila. Jedni misle kako zbog moralne odgovornosti treba dati ostavku, dok drugi tvrde da za predstavnike izvršne vlasti vrijede ista pravila kao i za obične građane.

“Premijeru sam odmah u subotu ponudila svoju ostavku. Jutros sam razgovarala o tome, ponudila mandat na raspolaganje. Uopće me ne opravdava da imam nevažeću vozačku dozvolu, to je takav splet okolnosti”, rekla je danas uplakana ministrica Žalac novinarima. Ostavka nije neopoziva, a ministrica dodaje da  će moći i dalje obnašati svoju dužnost. “Sigurno da mogu, kad malo dođem sebi i kad se sve skupa ovo što se događa zadnja dva dana malo smiri”, kazala je.


Kada je dana ostavka?

No ono što upada u oči je informacija koju je Vlada još u subotu proslijedila novinarima. “Ostavku nije podnijela niti se to očekuje od ministrice. Kaznu za vožnju bez vozačke je odmah podmirila i to nema veze s nesrećom. Premijer se čuo s njom i svi smo potreseni”, u kratkom je razgovoru za Index rekao glasnogovornik Andreja Plenkovića Marko Milić.

Premijer Plenković je u svojem najnovijem nastupu istaknuo da je stradala djevojčica istrčala pred ministričin automobil. “To je propust, svojevrstan nemar i nije kazneno djelo, već prekršaj. Ministrica je platila kaznu i izvadit će novu dozvolu. U kontaktu smo od subote ujutro, već nakon 30 minuta smo se čuli. Jutros je došla, ponudila je mandat na raspolaganje, odluku je prepustila meni. Mislim da je to s njene strane potez vrlo korektan i moralan. Propust oko vozačke dozvole nije nešto zbog čega bih ja tražio da napusti vladu. Ona ostaje ministrica.”

Jesu li ministri najbolji među nama?

Na pitanje novinara trebaju li ministri biti “najbolji među nama” i šalje li on poruku građanima da i oni mogu voziti bez dozvole, premijer je odgovorio: “Banalizirate, to nije dobro. To što nije produljila dozvolu, ne znači da ne trebaju ljudi produljivati. Ministrica kao i drugi građani će platiti prekršajnu kaznu. To nije razlog za ostavku i ja je ne prihvaćam.”

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP