Plenković: Najniže mirovine rasle su 141 posto, stiže zakon kakvog još nismo imali

Predsjednik Vlade Andrej Plenković čestitao je Međunarodni dan starijih osoba, istaknuvši da je prosječna mirovina od 2016. godine porasla za gotovo 114 posto te s godišnjim dodatkom dosegnula 780 eura. Najniža mirovina u istom je razdoblju, prema njegovim riječima, porasla za 141 posto.

„Mi smo u programu obećali da će sveukupna prosječna mirovina do 2028. godine, dakle otprilike za dvadesetak mjeseci, doći između 750 i 800 eura. Ona je već sada s dodatkom”, rekao je Plenković.

Plenković pobrojao postignuća

Među mjerama svoje Vlade izdvojio je lanjski Zakon o mirovinskom osiguranju, kojim je uveden trajni godišnji dodatak čiji iznos ovisi o mirovinskom stažu. Naveo je i dodatna povećanja najnižih mirovina za tri posto te povećanje dodanog staža po djetetu sa šest na 12 mjeseci, a spomenuo je i povećanje invalidskih mirovina te ukidanje penalizacije prijevremenih starosnih mirovina.

Podsjetio je da je Hrvatski sabor usvojio Deklaraciju o pravima umirovljenika i osoba starije životne dobi, dok ministar Alen Ružić sa svojim timom priprema Zakon o zaštiti prava osoba starije životne dobi. „Zakon kakvog još nismo imali u okviru našega pravnoga sustava”, rekao je Plenković, ocijenivši da bi njime trebalo zaokružiti Vladinu politiku prema umirovljenicima i starijim osobama.

Spomenuo je i izgradnju 20 novih centara za starije osobe diljem Hrvatske, koju je ocijenio vrlo uspješnim projektom. Rekao je da Vlada kontinuirano radi na poboljšanju položaja starijih te da su važan dio te politike dijalog i savjetovanje s Maticom umirovljenika Hrvatske, Sindikatom umirovljenika Hrvatske i koalicijskim partnerom Hrvatskom strankom umirovljenika.

Pučka pravobraniteljica upozorila na ignoriranje

Povodom istog dana pučka pravobraniteljica Tena Šimović Einwalter podsjetila je na preporuke za bolju zaštitu prava starijih. Posebno izvješće „Prava starijih osoba u Hrvatskoj” predala je Saboru u ožujku, no rasprava o njemu, kao i o godišnjim izvješćima, još se očekuje.

Pravobraniteljica traži žurne, konkretne mjere za zaustavljanje rasta siromaštva starijih, povećanje zajamčene minimalne naknade i nacionalne naknade za starije te njihovo usklađivanje dvaput godišnje. HZMO-u je preporučila da skrati postupke kako bi korisnici brže dobili prvu mirovinu.

Uz razvoj smještajnih kapaciteta, preporučuje smanjenje lista čekanja kroz učinkovit i transparentan sustav prijave u državne i decentralizirane domove te dugoročnu politiku zapošljavanja kvalificiranih radnika. Zatražila je i bolju zaštitu starijih od psihičkog i ekonomskog nasilja te zanemarivanja.

Među preporukama su i žurno donošenje Akcijskog plana za skrb za osobe s demencijom, razvoj usluga za oboljele i njihove obitelji te dostupnost javnih usluga u tradicionalnom obliku, a ne samo digitalno. Ministarstvu zdravstva preporučila je i zakonske izmjene kojima bi zaposlenima omogućilo pružanje skrbi starim i nemoćnim roditeljima i drugim bliskim članovima obitelji.