Mirovina
Isti staž, a gotovo 209 eura razlike: Zašto su neke starosne mirovine veće?
HZMO-ovi podaci pokazuju razlike do 209 eura između redovnih starosnih mirovina i onih prevedenih iz invalidskih, čak i uz jednak staž.
Dvoje umirovljenika s jednakim brojem godina staža ne mora imati ni približno jednaku mirovinu. To potvrđuju podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) koji pokazuju neočekivane razlike između redovnih starosnih mirovina i onih koje su prevedene iz invalidskih u starosne.
Kod kraćeg staža u prednosti su bivši korisnici invalidskih mirovina, ali s duljim stažem odnos se preokreće.
S 20 do 24 godine staža razlika gotovo 209 eura
Prema HZMO-ovim podacima za mirovine isplaćene u listopadu korisnici redovne starosne mirovine s 20 do 24 godine staža prosječno primaju 452,82 eura neto. Istodobno, korisnici starosne mirovine prevedene iz invalidske s jednakim rasponom staža primaju 661,76 eura. Razlika iznosi čak 208,94 eura mjesečno.
Sličan odnos vidljiv je i kod 25 do 29 godina staža. Prosječna redovna starosna mirovina iznosi 579,81 euro, a ona prevedena iz invalidske 773,69 eura. Razlika je 193,88 eura.
S povećanjem godina staža prednost druge skupine postupno se smanjuje. Kod 30 godina staža razlika iznosi 101,22 eura, a kod 35 godina gotovo nestaje. Redovna starosna mirovina tada prosječno iznosi 842,94 eura, a prevedena iz invalidske 845,17 eura.
Već kod 36 godina staža odnos se preokreće. Redovna starosna mirovina iznosi 888,93 eura, a prevedena iz invalidske 867,02 eura. Kod 40 godina staža razlika raste na 157,64 eura u korist redovnih starosnih mirovina, koje prosječno iznose 1.030,71 euro.
Zašto bivši korisnici invalidskih mirovina imaju prednost?
Razlog je, među ostalim, u pravilima prema kojima se određuje invalidska mirovina. Za razliku od redovne starosne mirovine, pri njezinu se izračunu pod određenim uvjetima koristi pridodani staž. Riječ je o razdoblju koje se priznaje radi izračuna mirovine osobi koja je izgubila radnu sposobnost prije nego što je mogla ostvariti puni radni vijek.
Prema Zakonu o mirovinskom osiguranju, pridodani staž računa se za određena razdoblja do 60. godine života, ovisno o dobi u kojoj je nastala invalidnost. Time se ublažavaju posljedice ranijeg gubitka radne sposobnosti na visinu mirovine.
Važno je da HZMO u statističkom prikazu godina staža obuhvaća efektivni i beneficirani staž, ali ne i dodani te pridodani staž koji se koriste pri određivanju mirovine. Stoga dvije osobe s jednakim brojem godina staža u ovoj statistici ne moraju imati jednak staž za izračun mirovine.
Dodatno, od 1. siječnja 2026. godine povećan je mirovinski faktor za invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti, kao i za invalidske mirovine prevedene u starosne. Umjesto dosadašnjih 1,0 primjenjuje se faktor 1,1. To povećanje obuhvatilo je i postojeće korisnike.
Ipak, razlike između promatranih skupina ne mogu se pripisati samo pridodanom stažu ili povećanom faktoru. Na prosječne iznose utječu i plaće tijekom radnog vijeka, dob nastanka invalidnosti te različiti uvjeti pod kojima su mirovine ostvarene.
Prijelaz iz invalidske u starosnu
Kada korisnik invalidske mirovine zbog potpunog gubitka radne sposobnosti prouzročene bolešću navrši propisanu starosnu dob, HZMO mu po službenoj dužnosti prevodi pravo u starosnu mirovinu. Prema zakonu, to se obavlja u istoj svoti, bez novog izračuna mirovine. Postoje iznimke za prava ostvarena prema posebnim propisima.
Ipak, razlika od gotovo 209 eura ne znači da se nečija mirovina toliko povećala prelaskom iz invalidske u starosnu jer se uspoređuju različite skupine korisnika. Zanimljivo je i da ukupni prosjeci pokazuju suprotan odnos od onoga kod kraćeg staža.
Redovnu starosnu mirovinu prima 411.378 korisnika, a njihov prosjek iznosi 759,28 eura neto. Starosnu mirovinu prevedenu iz invalidske prima 60.611 korisnika, s prosjekom od 682,65 eura. Razlog nižem ukupnom prosjeku druge skupine dijelom je i struktura staža. Čak 94 posto korisnika mirovina prevedenih iz invalidskih ima do 34 godine staža, a među korisnicima redovnih starosnih mirovina takvih je oko 53 posto. Riječ je o mirovinama bez međunarodnih ugovora.
Kako se izračunava mirovina i što utječe na njezin iznos, pročitajte u našem vodiču za izračun mirovine.
