Prati nas

Zdravlje

nema šanse za zdravlje

Sve je objasnio: ‘Dođu tri dana pred smrt pa pitaju kako da zdravo žive!’

“Po televiziji su reklame takve i takve, država ne govori o narodu, a kada kreneš po čaršiji ćevabdžinica, buregdžinica, nema šta nema, ali nigdje ribe. Naš narod nema šansu, teoretsku šansu da bude zdrav i onda tri dana pred smrt, pitaju kako bi ja zdravo živio.”

Silvija Novak

Objavljeno

|

Liječnici često govore nama, običnim smrtnicima, nerazumljivim jezikom, a da ono napisano i ne spominjemo. No stvari često nisu tako komplicirane kako se čine kad ih se zagrne medicinskim rječnikom. Srećom, liječnika koji će znati približiti običnom puku što je za njih zdravo i kako se trebaju brinuti o sebi, ipak ima.

Jednoga takvoga pronašli smo na portalu Source.ba. Riječ je o doktoru Emiru Solakoviću, kardiovaskularnom kirurgu, ujedno i redovnom profesoru Medicinskog fakulteta u Sarajevu i nekadašnjem šefu Vaskularne klinike Kliničkog centra Univerziteta u Sarajevu.


Doktor Solaković je ukratko – stručnjak za srce i vrlo jednostavnim riječnikom pojasnio je zašto ljudi u Bosni i Hercegovini (a lako bi se to moglo odnositi i na Hrvatsku), imaju problema sa srcem.

“Na našem fakultetu mi samo dva sata učimo o zdravom življenju, dva sata. I ta dva sata, oni pobjegnu, dosadno, ko će to slušati, ne može biti dosadnije. Znači kada taj pacijent dođe kod doktora šta će on znati, kada mu taj doktor ne zna pričati.”

“Po televiziji su reklame takve i takve, država ne govori o narodu, a kada kreneš po čaršiji ćevabdžinica, buregdžinica, nema šta nema, ali nigdje ribe. Naš narod nema šansu, teoretsku šansu da bude zdrav i onda tri dana pred smrt, pitaju kako bi ja zdravo živio. Pa najbolje ti je posipaj se pijeskom i navikavaj se na zemlju, to ti je jedini savjet”, kaže doktor Solaković.

.

Zdravlje

Capak: Dezinficiranje svega i svačega stvara superbakterije i uništava okoliš

Poslije diranja nečega što je dirao netko drugi treba oprati ruke. Špricanje u dućanima, na primjer kolica, nemoguće je iza svakog korisnika. Puno je bolja mjera prati ruke.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Gostujući na N1 televiziji, ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo i član Nacionalnog stožera civilne zaštite, Krunoslav Capak, odgovorio je na niz pitanja o koronavirusu i svakodnevnom životu. Primjerice, trebaju li podovi u trgovinama biti natopljeni dezinficijenom.

“Dezificijensi su moćno oružje u medicini još od vremena Listera (Joseph Lister, britanski kirurg rođen 1827. op. MV.). Antiseptici i dezificijensi su nam pomogli suzbiti mnoge bolesti u povijesti. Koristimo dezinfekciju tamo gdje stručnjaci epidemiolozi kažu da je ona korisna i da se na taj način može suzbiti širenje virusa. Međutim, špricanje svega i svačega dovodi do situacije da uništavamo korisne bakterije i druge vrste. Tako onečišćujemo okoliš teškim kemijskim sredstvima. Potencijalno stvaramo superbakterije otporne na dezificijense koje bi nas, kad prođe koronavirus, mogle maltretirati na druge načine. Zato vrlo oprezno s dezinficijensima”, kazao je Capak.


Kaže, namirnice u trgovinama je vjerojatno slagao netko s rukavicama. “Ako nije, to bi trebalo oprati. Na taj način se teško prenosi infekcija. Voće i povrće koje se donese iz dućana se većinom guli. Ako se ne guli, treba ga dobro oprati pod tekućom vodom. Onim što se termički obrađuje neće se prenijeti virus, jer ugiba za nekoliko sekundi na 70 stupnjeva. Poslije diranja nečega što je dirao netko drugi treba oprati ruke. Špricanje u dućanima, na primjer kolica, nemoguće je iza svakog korisnika. Puno je bolja mjera prati ruke”, savjetuje Capak.

O mogućnosti da se najesen ponovno vrati COVID-19, Capak kaže: “Koronavirus i gripa, sezonski su virusi. Šire se kad više boravimo u zatvorenom prostoru. Hoće li se ova bolest vratiti najesen to nitko ne zna u ovom trenutku. Ili će nestati kao SARS, ili će mutirati i promijeniti se, ili ćemo imati cjepivo… Te scenarije se ne može sad predvidjeti. Ako će se ponašati kao sad, moguće je, ako bude nedovoljno ljudi imuno, da se iduće zime opet vrati.”

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP