Kako stres razara srce i što otkriva kolesterol

Povremeni stres dio je svakodnevice, bilo zbog posla, financijskih briga, obiteljskih odnosa ili velikih životnih promjena. U takvim trenucima tijelo pojačano luči adrenalin i kortizol, hormone koji ubrzavaju rad srca, povećavaju budnost i pomažu nam da se nosimo s izazovima.

Kratkotrajno to može biti korisno jer nas potiče da se usredotočimo i riješimo problem. No kada stres postane kroničan i traje tjednima ili mjesecima, može nepovoljno djelovati na srce i krvne žile. Povezuje se i s nepovoljnijim lipidnim profilom, uključujući više vrijednosti LDL kolesterola i, u nekim istraživanjima, niže vrijednosti HDL-a. U tome mogu sudjelovati hormonske i upalne promjene, ali i životne navike koje često prate dugotrajan stres.

Što pokazuju istraživanja

Jedan od jačih pokazatelja te veze dalo je veliko španjolsko istraživanje ICARIA, objavljeno 2013. godine, koje je obuhvatilo 91.593 radnika. Carlos Catalina-Romero i suradnici utvrdili su da je stres na poslu povezan s većom vjerojatnošću povišenog LDL-a, sniženog HDL-a i dijagnoze dislipidemije. Radnici izloženi stresu češće su uzimali i lijekove za snižavanje masnoća u krvi.

Hyelim Yoo i Warren Franke istraživali su 65 policijskih službenica u Iowi te utvrdili hiperkolesterolemiju kod 46,2 posto ispitanica, u usporedbi s 29,3 posto demografski sličnih žena iz opće populacije. Dijabetes je također bio češći među policajkama, 9,2 prema 4,5 posto, ali ta razlika nije bila statistički značajna. Rezultati upućuju na nepovoljniji kardiovaskularni profil u toj stresnoj profesiji, ali ne dokazuju da ga je uzrokovao sam stres.

Slične rezultate dobili su Nataša Djindjić i suradnici u istraživanju 439 profesionalnih vozača autobusa, kamiona i taksija. Viši indeks profesionalnog stresa bio je povezan s dislipidemijom i povišenim krvnim tlakom, a među promjenama u lipidnom profilu zabilježeni su viši LDL i trigliceridi te niži HDL.

Da promjene nisu ograničene samo na dugotrajni stres pokazalo je i istraživanje Ignatiusa Maduke, Emeke Neboha i Silasa Ufellea na 208 zdravih studenata. Tijekom ispitnog razdoblja porasle su im vrijednosti kortizola, adrenalina, ukupnog kolesterola i LDL-a. Povećao se i HDL, što pokazuje da akutna reakcija na stres nije jednaka promjenama koje se povezuju s kroničnim stresom.

Zašto stres vodi do nezdravih navika

Dio veze između stresa i kolesterola može se objasniti i ponašanjem. Pod pritiskom ljudi češće posežu za kaloričnijom hranom, jedu više, piju više alkohola, puše ili provode više vremena sjedeći. Poremećen san također može pratiti razdoblja dugotrajnog stresa.

Takve navike mogu nepovoljno djelovati na masnoće u krvi, pa stres na kolesterol ne mora djelovati samo preko fizioloških promjena u organizmu nego i posredno, preko načina života.

Kako smanjiti stres i zaštititi srce

Kako navode stručni izvori, umjesto posezanja za hranom, alkoholom ili cigaretama korisnije je razvijati navike koje dugoročno pomažu u kontroli stresa.

Povezivanje s ljudima koji nam popravljaju raspoloženje, bilo uživo, telefonom ili online, može pomoći u smanjenju napetosti. Nekima pomažu volontiranje, pisanje dnevnika ili glazba, dok redovita tjelesna aktivnost istodobno povoljno djeluje na stres, zdravlje srca i metabolizam masnoća. Mindfulness, meditacija i joga također mogu pomoći u smanjenju napetosti i boljoj kontroli reakcije na stres.

Kada potražiti stručnu pomoć

Ako stres postane toliko izražen da počne narušavati odnose, posao ili svakodnevno funkcioniranje, ili ako se pojave depresivni simptomi i pretjerano korištenje alkohola ili droga, treba potražiti stručnu pomoć. Posebno je važno odmah reagirati ako se pojave misli o samoubojstvu.

Liječnik može procijeniti radi li se o prolaznoj reakciji na stres ili o anksioznom, depresivnom ili drugom poremećaju te prema potrebi preporučiti liječenje.

Ciljne vrijednosti ovise o riziku

Poželjne vrijednosti kolesterola ne određuju se jednako za sve osobe, nego ovise o ukupnom kardiovaskularnom riziku. Prema europskim smjernicama, cilj za LDL kolesterol kreće se od manje od 3,0 mmol/L, odnosno oko 116 mg/dL, kod osoba niskog rizika do manje od 1,4 mmol/L, odnosno 55 mg/dL, kod osoba vrlo visokog rizika.

Vrijednosti triglicerida niže od 1,7 mmol/L, odnosno 150 mg/dL, uobičajeno se smatraju poželjnima. HDL i ukupni kolesterol važni su u procjeni zdravstvenog stanja, ali se terapijski ciljevi prvenstveno određuju prema LDL kolesterolu i ukupnom kardiovaskularnom riziku.