Prati nas

Mozaik

Vjesnici ljeta

Bakine pelargonije znak su ljeta, a tjeraju komarce i krpelje

Ime roda Pelargonium potječe od grčke riječi za rodu – pelargos. Naime, oblik njenog ploda podsjeća na rodin kljun. Biljka luči velike količine geraniola i drugih hlapljivih ulja ugodnih mirisa koji tjeraju insekte, pogotovo komarce i krpelje.

Objavljeno

|

foto: JacLou DL/Pixabay

Malo koja lončanica, i doslovno, miriše na djetinjstvo kao obična pelargonija koju su još naše prabake uzgajale u razbijenim emajliranim loncima ili kantama od marmelade. I malo je koja biljka tako nezahtjevna da i najmanju pažnju nagrađuje s buketima jarkih boja.

Obična pelargonija, belagonija, geranija, muškatla ili điran narodno je ime ove ljepotice otporne na bolesti i štetnike koja, sada već stoljećima, ne izlazi iz mode. Botaničari je zovu Pelargonium zonale.


Riječ je o cvjetnici čija je domovina južni dio afričkog kontinenta odakle se proširila na cijeli svijet. Vrstu P. zonale prvi je 1689. godine prikupio južnoafrički liječnik i botaničar njemačkog porijekla Henrik Bernard Oldenland (1663. – 1697.) na Meiringspoortu. Potom ju je poslao u Europu, uključujući i na adresu vojvotkinje Beaufort u Englesku. Vrstu je opisao nizozemski botaničar Jan Commelijn (1629.–1692.), a tada ju je i nacrtala slavna nizozemska botanička slikarica Maria Moninckx (1673.-1757.).

foto: Marc Pascual/Pixabay

Ime roda Pelargonium potječe od grčke riječi za rodu – pelargos. Naime, oblik njenog ploda podsjeća na rodin kljun. Biljka luči velike količine geraniola i drugih hlapljivih ulja ugodnih mirisa koji tjeraju insekte, pogotovo komarce i krpelje.

Riječ je o grmu visine do jednog metra koji u idealnim uvjetima može narasti i tri puta više. Stabljike su mu mesnate i dlakave, a vremenom odrvene. Lišće često ima tamnije oznake u obliku potkove zbog čega je negdje nazivaju i „potkovičasta pelargonija“. Crveni, bijeli ili ružičasti cvjetovi su postavljeni u štitac, pojedinačno su široki i do 3,5 centimetara. Sastavljeni su od pet latica, iako postoje i puni varijeteti. Na lokacijama gdje temperatura ne pada ispod nule, pelargonija je trajnica.

foto: Gerard Mak/Pixabay

Pozicija i sunce

Pelargonija voli svjetlo i toplinu pa će podnijeti i izravno podnevno sunce ljeti. U hladu će slabije cvasti i razvit će duge stabljike s rijetkim lišćem.

Temperatura

Prema praksi uzgajivača, pelargonija najbolje napreduje pri temperaturi od 22-25°C koja se noću spušta na 18-20°C.

Supstrat

Za idealne uvjete biljci je nužno osigurati ocjediti supstrat, neutralan do blago lužnat. Na tržištu postoje brojne komercijalne mješavine za balkonsko cvjetajuće bilje s kojim će pelargonija biti zadovoljna.

Kako zalijevati?

Za vrućeg vremena svakodnevno. Zimi tek toliko da se korjenova bala ne zasuši u potpunosti.

foto: KreativeHexenkueche/Pixabay

Kako prihranjivati?

Od početka cvatnje do rujna jednom tjednom tekućim gnojivom za cvjetnice. Slijediti upute na pakiranju. Višak dušika potaknut će biljku na razvoj sočnog zelenog lišća i slabiju cvatnju.

Kako razmnožavati?

Reznicama u proljeće ili na jesen. Posijete li sjemenke, iz njih će niknuti biljčice koje će se vjerojatno razlikovati od matične biljke nastale oplemenjivanjem i hibridizacijom. Neke od njih će biti neugledne, no neke bi mogle biti spektakularne.

Prezimljavanje

Iako pelargonije danas predstavljaju potrošno sezonsko cvijeće, moguće ih je sačuvati i za iduću sezonu. Biljke se prije mraza unose u svijetlu negrijanu prostoriju temperature 8-10°C. Grane se tom prilikom skraćuju za jednu trećinu. Na proljeće se biljke presađuju u svjež supstrat i tada se odreže druga trećina grana kako bi iz baze potjerale mladice.

foto: JamesDeMers/Pixabay

.

Stil i ljepota

Kako sam zavoljela second hand shopove

Bila sam iznenađena da se takva stvar može pronaći u dućanu s rabljenom odjećom, a još veći šok je uslijedio kad sam doznala cijenu. Naime, haljina koja bi u regularnoj trgovini stajala najmanje 700 kuna, u second handu je koštala tek 70 kuna.

Objavljeno

|

Otvorila sam jedan dan ormar i ustanovila da nemam što obući. Stigle su ljetne vrućine, a meni se dogodilo da mi je moja omiljena ljetna odjeća ili premala, ili poderana, ili mi više nije omiljena. To može značiti samo jedno: Vrijeme je za šoping! Otišla sam do najdraže trgovine i kupila dvoje hlača, suknju, tri košulje, šest majica, svileni šal i torbu. I sve to platila – 250 kuna!

Pitate se kako? Moj odgovor je – second hand shop.


Idete li u second hand shopove ili trgovine s rabljenom robom? Moram priznati da sam se ja dugo tome opirala. Ne znam. Bilo mi je nečeg odbojnog u nošenju stare odjeće koju je netko nosio prije mene. Činilo mi se da se tamo oblače samo ljudi s krajnjeg dna društvene ljestvice, a ja sam mislila da još uvijek financijski stojim dovoljno dobro da ne moram pribjegavati tako nečemu.

No onda sam na jednoj prijateljici primijetila fenomenalnu haljinu. Siva, do koljena, načinjena od nekakve svile i s jako zanimljivom kragnom. Pitala sam je gdje ju je kupila, a ona mi odgovorila: U second hand shopu!”

Bila sam iznenađena da se takva stvar može pronaći u dućanu s rabljenom odjećom, a još veći šok je uslijedio kad sam doznala cijenu. Naime, haljina koja bi u regularnoj trgovini stajala najmanje 700 kuna, u second handu je koštala tek 70 kuna.

“Ma ja ti se tamo stalno oblačim”, rekla mi je ta moja, inače uvijek vrlo dotjerana prijateljica. “Izbor je dosta dobar i stalno dolaze nove stvari. Istina, čovjek si treba dati malo truda i prekopati po stvarima, no gotovo uvijek se može naći nešto zanimljivo. A ono što je najvažnije, cijene su takve da doista ne moraš razmišljati možeš li si nešto priuštiti ili ne.”

Tako sam odlučila i ja trgovini rabljenom odjećom dati šansu. Nakon ove zadnje financijske krize, u našoj su državi procvjetale tri vrste lokala: kladionice, pekare i second hand shopovi. I dok od prvog dvoje baš i nema neke koristi, trgovine s rabljenom robom pokazale su se dosta interesantnima. Odabrala sam jedan takav dućan, uzela si vremena i krenula u potragu.

Dućan u koji sam došla bio je dosta prostran tako da roba nije bila nagruvana i nabacana već lijepo složena kao i u običnoj trgovini. Bio je radni dan prijepodne i u trgovini nije bila gužva. Bilo je tek nekoliko drugih kupaca, među kojima i dvije mlade, vrlo otkačeno odjevene cure koje sigurno nisu došle u second hand shop u potrazi za povoljnim cijenama, već za neobičnim komadima odjeće.

Odjeća je bila složena po vrsti: na jednom stalku traperice, na drugom hlače od drugih materijala, zatim suknje, pa onda debele veste, pa posebno majice od tanjih materija,a pa onda majice kratkih rukava i na kraju sportska odjeća. Razlika u odnosu na običnu trgovinu je u tome da od svakog komada odjeće imate samo jedan jedini primjerak umjesto da na stalku stoji deset istih haljina kao u običnom butiku.

Pregledala sam što se nudi i na kraju izabrala jednu sivu majicu od tanke vune s dugim rukavima. Platila sam je – sjećam se još i sada – 20 kuna. Tek kasnije ću ustanoviti da je to prilično visoka cijena za majicu iz second hand shopa. No važno je reći da mi je ta majica ubrzo postala omiljena jer paše na sve i sa svim se slaže. Samo joj dodate neki fora šal ili maramu, sve to skupa podignete dobrom torbom i obučeni ste za pet, a platili ste toliko da je cijenu nepotrebno i spominjati.

foto: Artem Beliaikin @belart84/Pexels

Second hand shopovi su mi ubrzo postali omiljene trgovine za nabavku odjeće jer se čovjek vrlo brzo navikne na to da o novcu ne mora razmišljati. Osim toga, ono što kupite u second handu, sasvim sigurno je jedinstveno i nećete istu halljinu pronaći na još pola grada. Otada svima savjetujem da kupuju rabljenu odjeću. S vremenom mi se iskristaliziralo i nekoliko najvažnijih razloga za to:

1. Cijena

Nema se tu što posebno reći. Dođeš u trgovinu, uzmeš baš sve što ti se svidi i platiš koliko bi u običnoj trgovini platio možda tek jedan komad odjeće. Dakle, što se cijene tiče, second hand shop jednostavno nema konkurenciju.

2. Izbor

Sigurno ste i vi ovo primijetili: kad je nešto u modi, onda svi butici imaju to isto. Kad su u modi uske traperice, onda svi butici nude uske traperice. Kad su u modi trapez traperice, onda svi butici nude trapez traperice. Ali ako želite kupiti trapez traperice onda kad su u modi uske, nemate nikakve šanse da ih nađete. Osim, naravno, u second hand shopu gdje istovremeno možete pronaći sve vrste odjeće neovisno o tome što se trenutno nosi.

3. I još jednom – izbor

Odjeća iz second hand shopa uglavnom dolazi izvana, pa je izbor doista širok. To je zapravo jedini način da u našoj zemlji kupite stvari koje nitko ne uvozi.

4. Zašto uopće bacati robu?

Na svijetu se svakoga dana baci ogromna količina savršeno dobre i upotrebljive garderobe. Takav odnos prema bilo kojem materijalnom dobru naprosto je neodrživ i ljudi će se prije ili kasnije morati suočiti s time. Recikliranje svega, pa tako i odjeće, morat će postati svakodnevni dio naših života ili ćemo svi skupa propasti.

5. Koliko zaista košta jeftina (nova) roba iz butika?

Za ovo svi znate ali se pravite da ne znate. Vašu novu haljinu iz poznatih butika napravila je neka sirota žena ili dijete u nekoj nerazvijenoj zemlji za što su bili plaćeni smiješno (ili bolje rečeno tragično) malo.

6. Je li to sve čisto?

Ukratko – da. Sva roba koja se nudi u second hand shopu kemijski je očišćena, no novi ćete komad odjeće ionako oprati prije nego ga prvi put obučete, bez obzira na to jeste li ga nabavili u trgovini rabljenom odjećom ili običnom butiku.

7. Ipak ima nekih ograničenja

Iako volim kupovati u second hand shopovima, ne kupujem isključivo ondje i ne kupujem baš sva artikle. Nikad, recimo, ne bih u trgovini rabljenom robom kupila cipele, donje rublje i kupaće kostime, no sa suknjama, majicama i šalovima nemam problema.

Također, nisam posve izbacila iz upotrebe obične butike pa rado kombiniram stvar iz second hand shopa s nekim skupljim komadom odjeće. I, vjerujte, nema boljeg osjećaja nego kad ti netko udijeli kompliment za to kako ste odjeveni i pritom posebno pohvali upravo najjeftiniji komad odjeće koji imate na sebi.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP