Prati nas

Mozaik

Novi prijatelji za novu fazu u životu

Kako naći prijatelje i kasnije u životu

U odlasku u mirovinu postoji i malo slatko-gorke ironije. Sad kad imate vremena napokon se baviti stvarima koje vas vesele, možda ćete ustanoviti da vam je teško naći društvo s kojim biste u tim aktivnostima uživali. No dobra je vijest da je prijatelje moguće pronaći i u kasnijoj dobi.

Objavljeno

|

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.
foto: Sandro Bura

Odlazak u mirovinu je nešto čemu se uglavnom veselimo. Ne zato što više nećemo morati odlaziti na posao i nositi poslovnu odjeću, već i zato što je to vrijeme kad otkrivamo nove stvari u životu i započinjemo s novim životnim razdobljem. Konačno imamo vremena za sebe, svoje hobije i interese.

Međutim, u odlasku u mirovinu postoji i malo slatko-gorke ironije. Sad kad imate vremena napokon se baviti stvarima koje vas vesele, možda ćete ustanoviti da vam je teško naći društvo s kojim biste u tim aktivnostima uživali. Jednom kad prestanete raditi, izgubit ćete veliku društvenu mrežu koju su sačinjavali vaši kolege i suradnici.



Umirovljenje često donosi i usamljenost. Brojne su studije pokazale da usamljenost izrazito negativno djeluje na zdravlje pa su neke zemlje poput Velike Britanije započele i nacionalne kampanje u cilju smanjenja usamljenosti kod stariojih osoba. No dobra je vijest da je prijatelje moguće pronaći i u kasnijoj dobi. Donosimo nekoliko prijedloga:

Priključite se nekom klubu

Raspitajte se o tome što je sve dostupno u vašem kraju. Gotovo u svim dijelovima Hrvatske djeluju klubovi i društva koja okupljaju umorovljenike, a čestu su njihove aktivnosti za korisnike besplatne jer se financiraju iz raznih fondova. Odaberite ono što vam se sviđa i naći ćete se u društvu osoba s kojima dijelite interese.

Volontirajte

Osim što ćete upoznati mnogo novih ljudi, bit ćete korisni svojoj zajednici te se i zbog toga osjećati bolje. Bez obzira radi li se o brizi za djecu, starije osobe, životinje ili nešto slično, otkrit ćete da volontiranjem čak i više od onih kojima pomažete, dobijate upravo vi.

Pridružite se lokalnim društvima za starije

Živite li u većem gradu, neće vam biti problem pronaći neko otvoreno učilište ili sličnu instituciju koja organizira razne tečajeve za starije. Možda je upravo sad vrijeme da naučite govoriti španjolski ili svirati klavir. Ovo vrijeme je doista vaše vrijeme i iskoristite ga najbolje moguće.

Razmislite o instrukcijama ili čuvanju djece

Osim što ćete u svoj život dovesti nove ljude, davanjem instrukcija ili čuvanjem djece možete nešto i zaraditi. Ako ste prosvjetne struke, neće vam biti teško odlučiti iz kojeg ćete područja davati instrukcije. No čak i ako niste prosvjetar, mnogi roditelji imaju potrebu za nekim tko će povremeno baciti oko na domaće zadaće svojih školaraca ili ih dovesti iz škole ili vrtića ili odvesti na neku izvanškolsku aktivnost. Osim toga, druženjem s djecom i vi ćete duže ostati mladog i zaigranog duha.

.

Mozaik

Jesu li žene same sebi neprijateljice? Oslobodimo se anti-ageing demona!

‘Koliko ste mladosti potrošili brinući se što će biti kad je više ne bude? Kako smo, bez obzira na sve dokaze protiv, progutale udicu da naša vrijednost nestaje zajedno s reproduktivnom sposobnošću? Druženjem s ljudima raznih godišta lakše ćemo izaći iz tog začaranog kruga negoranja starosti i početi razmišljati o njezinim prednostima.’

Objavljeno

|

Prije nekoliko godina doživjela sam prosvjetljujuć trenutak, piše u New York Timesu Ashton Applewhite. Toliko mnogo žena boji svoju kosu kako bi prikrile sijede. Mnoge žale tog truda i troška, a to je ujedno i glavni način kako same sebe, kao starije žene, činimo nevidljivima.

Kad je čitava grupa nevidljiva, nevidljivi su i problemi koji je more. Zamislite da svijet vidi koliko nas ima, i kako smo predivne, i zabavne. Zamislite da se okupimo i sve zajedno pustimo sijede vlasi. To bi doista bila velika promjena.



Ovu ideju objavila sam na svojoj Facebook stranici i dobila mnoštvo reakcija, ne nužno dobrih. No to sam i zaslužila. “Ti prva pusti sijede”, glasio je jedan od komentara. To sam i učinila i čitavu kosu obojila i sivo, čak i one smeđe dijelove jer mi se činilo da ionako nitko neće vjerovati da mi je to prirodna boja. Naučila sam i važnu lekciju: Tko sam ja da govorim ženama kako bi trebale izgledati i što bi trebale raditi? Svaka ima pravo na vlastite odluke. Svaka ima pravo starjeti na način koji njoj najbolje odgovara.

Mladost # moć # ljepota

No o jednome se možemo složiti: Starenje je ženama teže. Mi nosimo teret izjednačavanja ljepote s mladošću i mladosti s moći – to je dvostruki spoj dobizma i seksizma. A kako se s time nosimo? Utapamo se u anti-ageing proizvodima. Lažemo o svojim godinama. Izgladnjujemo se, vježbamo, podvrgavamo se estetskim zahvatima.

Ove strategije mogu biti vrlo uspješne pa nije ni čudo što se toliko žena njima služi. Ne osuđujem, kunem se – ali kad se starija osoba izdaje za mlađu, to je kao da se homoseksualac predstavlja kao heteroseksualac, a crnac kao bijelac. Ovakva ponašanja imaju svoj korijen u osjećaju srama u vezi nečega u vezi s čime ne bi trebalo osjećati sram. Osim toga, takve stvari podržavaju istu tu diskriminaciju koja ih je i potakla.

Žene hrane seksizam i ageizam

Izgled je važan. Divljenje godi. No opsjednutost društva sa ženskim izgledom manje je vezano uz samu ljepotu, a više uz potčinjavanje i moć. Kad se žene natječu koja će izgledati mlađe, one zapravo podupiru dobizam, seksizam, izgled-izam i patrijarhat. Oko još nečega se možemo složiti: sve je to prilično veliko opterećenje. Ljestvica je postavljena tako visoko da smo osuđene na neuspjeh. Osim toga, takve nas stvari okreću jedne protiv drugih i zbog takvih su stvari najsiromašnije od najsiromašnijih upravo – starije žene nebjelkinje.

Prigrlite stigmatizirano

I što da žene rade? Ujedine se protiv dobizma baš kao što su se ujedinile protiv seksizma u 60-ima i 70-ima. Da bi neki pokreti bili snažni, članovi pokreta moraju prigrliti upravo ono što je stigmatizirano bez obzira radi li se o određenoj boji kože, ljubavi prema istom spolu ili starenju. To zapravo znači napraviti pomak od nijekanja dobi prema njezinu prihvaćanju.

No puno je to za tražiti. Otvorite li bilo koji ženski časopis, zasut će vas stotine članaka i oglasa tipa: “Ne možete očekivati da ćete biti željene ako se zapustite”. U toj stigmi nema baš ništa prirodno. No promjena ipak stiže. Magazin Allure zabranio je upotrebu pojma “anti-ageing” te umjesto toga prigrlio opise poput “dugoočekivano i neophodno potrebno slavljenje same sebe – zajedno s borama i svim ostalim”. Ako modna industrija može napraviti ovakav zaokret, možemo i mi. Moramo promijeniti načina na koji gledamo same sebe i druge. Evo kako krenuti:

Starenje nas obogaćuje

Tko doista misli da je neka starija gospođa manje zanimljiva, manje zabavna i manje vrijedna od žene koja je bila prije? Ako je to doista tako, odakle dolaze takve poruke i koja im je svrha? Naravno, starenje donosi i prilične gubitke, ali i autentičnost, samopouzdanje, perspektivu, samospoznaju. Moja mama čak kaže i da joj noge sada izgledaju bolje nego prije. Prioriteti su jasniji. Lakše se nosimo s osjećajima. Želimo manje. Manje nam je bitno što ljudi misle što u svakom slučaju oslobađa. Za mnoge žene je kasnija faza života ujedno i ona najbolje.

Naučimo gledati jedni na druge – ali i na sebe – velikodušnije

Umjesto da gledajući se u zrcalo mrmljamo: “Pa što se to, dovraga, dogodilo?”, prisjetimo se doista nekih stvari koje su se dogodile i koliko su divne bile. Ona bora koja ide od nosa do usana? Glumica Frances McDormand kaže da je u njenom slučaju ta bora rezultat toga što je godinama svojemu sinu govorila “Wow!” ili “Oh, kako zanimljivo!” Frances svoje lice naziva mapom, odbija estetske zahvate koji bi s njenog lica izbrisali prošlost. Nezadovoljstvo je ono što pogoni više milijardi dolara vrijednu industriju ljepote. Samopouzdanje je afrodizijak. Koji od vaših prijatelja su seksualno najaktivniji? Ne oni najljepši, niti oni najmršaviji. Niti oni najmlađi, nego oni koji misle da su njihovi ljubavnici pravi sretnici.

Odbacite način razmišljanja koji suprotstavlja mladost i starost

Predrasude nas okreću jedne protiv drugih. Kao što se mame koje rade stalno svade s mamama koje su doma, umjesto da se ujedine u borbi za iste plaće kao muškarci. Razlog zbog kojeg se žene tako srčano natječu za radna mjesta je taj što na određenim pozicijama za žene doista ima manje mjesta. Ne radi se o tome da žena ima previše, nego o tome da je za žene otvoreno manje pozicija. Stalno sukobljavanje ne samo da utvrđuje trenutnu raspodjelu moći već nas onemogućuje da budemo otvoreni i velikodušni.

Okupimo se svi zajedno, bez obzira na dob, i razgovarajmo o ovim stvarima

Svaka generacija mora za sebe naučiti kako je uzaludno i štetno pribojavati se starenja. Koliko ste mladosti potrošili brinući se što će biti kad je više ne bude? Kako smo, bez obzira na sve dokaze protiv, progutale udicu da naša vrijednost nestaje zajedno s reproduktivnom sposobnošću? Druženjem s ljudima raznih godišta lakše ćemo izaći iz tog začaranog kruga negoranja starosti i početi razmišljati o njezinim prednostima.

Imamo izbor: možemo kopati još dublju rupu ili možemo odbaciti tu prokletu lopatu. Ako imamo želju, volju i viziju, možemo se od natjecanja pomaknuti ka suradnji. Možemo umjesto o strahu, razgovarati o osnaživanju. I tu promjenu možemo donijeti svijetu. Ženski pokreti naučili su nas da se moramo izboriti za naša prava i moć, a pro-aging pokreti će nas naučiti da od te moći ne odustanemo.

Nastavi čitati