Prati nas

Vijesti

Želi dijalog

Aladrović: Ne može se izbjeći rad do 67 godina, demografija je neumoljiva

‘Kada, s jedne strane, imate neumoljive negativne demografske pokazatelje koji potencijalno mogu narušiti održivost mirovinskog sustava, kao odgovorna Vlada morate posegnuti i za ponekad nepopularnim mjerama.’

Objavljeno

|

Josip Aladrović (screenshot: HTV)

Ministar rada Josip Aladrović bio je kao ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od početka uključen u pripremu mirovinske reforme koju je predstavljao sa svojim prethodnikom Markom Pavićem. No činio je to s pozicije ravnatelja javne ustanove pozicionirane tako da bude servis Vlade.

“Nastavljamo započetu mirovinsku reformu, a istodobno smo posvećeni pronalasku mogućnosti za nastavak dijaloga s predstavnicima sindikata i rješavanje otvorenih pitanja koja su i rezultirala prikupljanjem potpisa za provedbu referenduma o poništavanju nekih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju”, kazao je Aladrović za Večernji list.


Pojasnio je kako je mirovinska reforma dobro pripremljena i paket mirovinskih zakona koji su na snazi od početka godine pogađa srž problema.

“Kada, s jedne strane, imate neumoljive negativne demografske pokazatelje koji potencijalno mogu narušiti održivost mirovinskog sustava, kao odgovorna Vlada morate posegnuti i za ponekad nepopularnim mjerama. To je i učinjeno, na korist održivosti sustava, ali i na korist umirovljenika. Kada te mjere kompenzirate drugim pozitivnim mjerama, tada dobivate izbalansiranu reformu, što ova zasigurno jest. Primjerice, poznato je da je uvođenje dobne granice od 67 godina za starosnu mirovinu mjera naslijeđena od SDP-ove Vlade koja se nije usudila šire baviti temom mirovinske reforme i nije počela rješavati pitanje demografskog problema i održivosti mirovinskog sustava kada je bilo i više vremena za reakciju”, rekao je Aladrović i poručio:

“Budući da tada to nije učinjeno, izgubili smo dragocjeno vrijeme i ovoj Vladi nije preostalo drugo nego granicu za primjenu odlaska u mirovinu sa 67 godina dodatno pomaknuti, ali je za razliku od reforme iz 2014. uveden i čitav niz pozitivnih mjera”.

.

Vijesti

Kolinda o micanju Titove biste: ‘Joj, Mate, jesmo li to trebali napraviti?’

Kako piše Nacional, predsjednica se Ivanu Zvonimiru Čičku obraćala sa “Zvonkec moj” te tražila da on kao šef nevladine udruge piše židovskim organizacijama u njezinu obranu.

Objavljeno

|

Autor

NU današnjem izdanju tjednik Nacional objavio je nekoliko mailova za koje tvrde da ih je poslala Kolinda Grabar-Kitarovića svom tadašnjem savjetniku Mati Radeljiću.

“Čak 200 privatnih e-mail poruka i gotovo tisuću poruka SMS-a koje je predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović tijekom četiri godine izmijenila sa svojim sada bivšim savjetnikom za unutarnju politiku Matom Radeljićem postali su jedno od oružja koje krug ljudi blizak stožeru predsjedničkog kandidata Miroslava Škore planira koristiti kao svojevrsnu “crvenu krpu” kojom u svakom trenutku mogu zaprijetiti predsjednici”, piše tjednik.


Između ostalog, navodi da je Radeljiću prosljeđivala svoju komunikaciju s Ivanom Zvonimirom Čičkom, predsjednikom Hrvatskog Helsinškog odbora, kojega je zamolila za pomoć na reakcije oko njezine izjave “Za dom spremni”. Kako piše Nacional, ona mu se obraćala sa “Zvonkec moj” te tražila da on kao šef nevladine udruge piše židovskim organizacijama u njezinu obranu.

Navodno je i, nakon što je maknula Titovu bistu s Pantovčaka, Radeljića pitala: “Joj, Mate, jesmo li to trebali napraviti?” Nacional tvrdi i da postoji i mail u kojem stoji da ju je Aleksandar Vučić zamolio da više ne koristi izraz “velikosrpska agresija”.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP