Prati nas

Vijesti

Želi dijalog

Aladrović: Ne može se izbjeći rad do 67 godina, demografija je neumoljiva

‘Kada, s jedne strane, imate neumoljive negativne demografske pokazatelje koji potencijalno mogu narušiti održivost mirovinskog sustava, kao odgovorna Vlada morate posegnuti i za ponekad nepopularnim mjerama.’

Objavljeno

|

Josip Aladrović (screenshot: HTV)

Ministar rada Josip Aladrović bio je kao ravnatelj Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje od početka uključen u pripremu mirovinske reforme koju je predstavljao sa svojim prethodnikom Markom Pavićem. No činio je to s pozicije ravnatelja javne ustanove pozicionirane tako da bude servis Vlade.

“Nastavljamo započetu mirovinsku reformu, a istodobno smo posvećeni pronalasku mogućnosti za nastavak dijaloga s predstavnicima sindikata i rješavanje otvorenih pitanja koja su i rezultirala prikupljanjem potpisa za provedbu referenduma o poništavanju nekih odredbi Zakona o mirovinskom osiguranju”, kazao je Aladrović za Večernji list.


Pojasnio je kako je mirovinska reforma dobro pripremljena i paket mirovinskih zakona koji su na snazi od početka godine pogađa srž problema.

“Kada, s jedne strane, imate neumoljive negativne demografske pokazatelje koji potencijalno mogu narušiti održivost mirovinskog sustava, kao odgovorna Vlada morate posegnuti i za ponekad nepopularnim mjerama. To je i učinjeno, na korist održivosti sustava, ali i na korist umirovljenika. Kada te mjere kompenzirate drugim pozitivnim mjerama, tada dobivate izbalansiranu reformu, što ova zasigurno jest. Primjerice, poznato je da je uvođenje dobne granice od 67 godina za starosnu mirovinu mjera naslijeđena od SDP-ove Vlade koja se nije usudila šire baviti temom mirovinske reforme i nije počela rješavati pitanje demografskog problema i održivosti mirovinskog sustava kada je bilo i više vremena za reakciju”, rekao je Aladrović i poručio:

“Budući da tada to nije učinjeno, izgubili smo dragocjeno vrijeme i ovoj Vladi nije preostalo drugo nego granicu za primjenu odlaska u mirovinu sa 67 godina dodatno pomaknuti, ali je za razliku od reforme iz 2014. uveden i čitav niz pozitivnih mjera”.

.

Vijesti

Petrović: Obiteljski domovi su mreža lešinarenja, a izgorjeli starci su posljedica spaljene države

Zbog nebrige države i izostanka politika dostojanstvenog umiranja obiteljski domovi postali su azili za napuštene starce, uz mjesečne naknade od 3.500 do 10.000 kuna, katkad i uz otimačinu imovine starijih, kaže za tjednik Novosti predsjednica Sindikata umirovljenika Hrvatske.

Objavljeno

|

Autor

Kako komentirate požar u Domu za starije i nemoćne osobe ‘Zelena oaza’ u Andraševcu u kojem je poginulo šest osoba?

Izgorjeli starice i starci posljedica su spaljene države. Životi iz jednog od brojnih ilegalnih spremišta za zanemarene starce mogli su biti spašeni da je Ministarstvo za demografiju, obitelj, mlade i socijalnu politiku napravilo svoj posao. Za to je bila prilika još pri izradi Strategije socijalne skrbi za starije osobe, kad smo zagovarali hitan nadzor nad domovima umirovljenika i udomiteljima. Odbijeni smo, kao i lani kod izmjena Zakona o socijalnoj zaštiti.


Jesu li obiteljski domovi u sivoj zoni socijalne skrbi?

Obiteljski domovi su ogroman biznis, ali i mreža lešinarenja. Zbog nebrige države i izostanka politika dostojanstvenog umiranja postali su azili za napuštene starce, uz mjesečne naknade od 3.500 do 10.000 kuna, katkad i uz otimačinu imovine starijih. Uobičajeno je da obiteljski domovi sklapaju ugovore o dosmrtnom ili doživotnom uzdržavanju sa štićenicima. Ako 473 registrirana obiteljska doma pomnožimo s 20 legalnih štićenika, to je ukupno 9.460 štićenika, a neki, kao u Andraševcu, taj broj ilegalno povećavaju. Dodamo li neregistrirane obiteljske domove koji rade potpuno na divlje, došli smo do barem 15.000 osoba prepuštenih kriminalu i bezočnom zanemarivanju. Tu je i oko 1.500 udomiteljskih obitelji, gotovo bez ikakvog nadzora, te stotinjak privatnih i 47 županijskih domova. To ne mogu pokriti samo 12 inspektora za cijelu Hrvatsku.

Ministrica Vesna Bedeković najavila je nacrt novog Zakona o socijalnoj skrbi.

Zakon je gotovo svake godine u izmjenama, a sada je u fazi donošenja cjelovitog novog zakona. Sve to užasno kasni. U međuvremenu imamo dojave kako se u kapacitete za pet osoba trpa više desetaka štićenika; gladni su, neokupani i željni društva, katkad i vezani za krevete. Nemaju pravo ići na WC, leže u pelenama, bez higijenskog minimuma i prava na kretanje. Kriv je postojeći sustav, a za njega, zakone i politike odgovorni su u ministarstvu. Županijske i gradske vlasti moraju graditi nove kapacitete, no potrebnije je da se izgradi novi sustav stjecanja dopusnica za rad, kao i nadzora. Ministrica treba ponuditi ostavku, a ravnateljica/vlasnica doma treba biti pritvorena zbog mogućeg utjecaja na svjedoke. (Mirna Jasić Gašić, Tjednik Novosti)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP