Prati nas

Mirovina

Mirovinska reforma

Nakon ukidanja penalizacije prijevremene mirovine veće su od starosnih

Depenalizirane prijevremene mirovine u travnju su bile veće od redovnih starosnih. Razlika se objašnjava stažem, dobi korisnika i različitim režimima obračuna.

Objavljeno

|

Starija žena s kratkom smeđom kosom i crvenim ružem, u narančastoj bluzi, pozira nasmiješeno ispred bankomata na gradskoj ulici.
ilustracija: S. Bura/mj

Prvog dana ove godine s mirovina umirovljenika koji su navršili 70 godina života skinuta je penalizacija. To je dio prošlogodišnje mirovinske reforme koji je, protivno napucima Europske komisije i MMF-a, prijevremenu mirovinu učinio još atraktivnijom.

U travanjskim mirovinama isplaćenima u svibnju 2026. godine, vidi se naizgled neobičan odnos: prosječna prijevremena mirovina kojoj je ukinuta penalizacija veća je od prosječne redovne starosne mirovine.

Redovnu starosnu mirovinu prema ZOMO-u, bez međunarodnih ugovora, u travnju je primalo 409.733 korisnika. Njihova prosječna neto mirovina iznosila je 720,09 eura. Istodobno je prijevremenu starosnu mirovinu olakšanu od penalizacije primao 96.031 korisnik s prosječnom mirovinom od 746,69 eura. To je razlika od 26,60 eura u korist depenaliziranih prijevremenih.

Oglas

Prijevremeni umirovljenici kojima se i dalje penaliziraju mirovine, u prosjeku primaju puno manje. U travnju je evidentiran 83.981 korisnik, a prosječna neto mirovina u toj kategoriji iznosila je 602,43 eura. Razlika između prosječne prijevremene mirovine i prijevremene mirovine kojoj je uklonjena penalizacija iznosi nemalih 144,26 eura.

Objašnjenje ove “anomalije” valja tražiti u dobi i strukturi staža umirovljenika. Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za veljaču pokazuju da su korisnici redovne starosne mirovine imali u prosjeku 32 godine, 2 mjeseca i 7 dana staža, a korisnici prijevremene starosne mirovine 35 godina, 11 mjeseci i 24 dana. Prijevremeni umirovljenici tako imaju gotovo četiri godine staža više nego starosni umirovljenici.

Oglas

Osim toga, mirovinske reforme provedene od osamostaljenja Hrvatske dovele su do različitih režima penalizacije i obračuna mirovina. Trenutno su, prema ranijim informacijama iz HZMO-a, u primjeni čak četiri režima penalizacije, a ne treba smetnuti s uma ni da su se nekada mirovine računale prema deset najpovoljnijih godina.

Ne čudi stoga ni izjava predsjednice Sindikata umirovljenika Hrvatske Višnje Stanišić. “Na visinu mirovine presudno utječu plaća, vrijeme zapošljavanja, ali i zakon po kojem osoba odlazi u mirovinu. To je kao Eurojackpot”, izjavila je Stanišić. Više pročitajte na ovoj poveznici.

Oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite zadovoljno, živite dobro.

EPP