Prati nas

Vijesti

Droga ili zabranjeni lijek?

Tomislav (80) je opet ‘pao’ zbog sadnje marihuane. Sad će se, kaže, opametiti

‘Uzeo sam šaku sjemenki marihuane i pomiješao ih s mlijekom. Kad sam to popio, giht kao da je netko rukom odnio. Nikad više nisam imao takve probleme. Poslije sam se i astme tako riješio. Dok marihuana raste, ja sam zdrav.’

Objavljeno

|

foto: Nate Kudlich/Pixabay

Protiv Tomislava Rosana (80) iz Pakoštana podignuta je kaznena prijava zbog sadnje marihuane, piše 24 sata. Policija je iz starčeva vrta oduzela ukupno 13 stabljika te opojne droge.

Ovo nije prvi put da se gospodin Rosan našao na udaru zakona zbog nedopuštenog vrtlarenja. Naime, zbog ‘trave’ je ‘pao’ već tri puta, a prije tri godine uhićen je radi ‘sadnje i preprodaje marihuane’ kad je kod njega pronađena prava plantaža s 460 stabljika visokih skoro dva metra. Sudski proces radi toga, još uvijek je u tijeku.


I tada se, kao i danas, branio da mu marihuana pomaže kod gihta i astme.

“Ja sam već bio na drugom svijetu. Doktori mi danas skidaju kapu. Imao sam giht, prije sedam-osam godina, izvadili su mi devet litara vode iz desnog koljena. Onda sam u Grazu, gdje sam radio i gdje mi danas žive žena i kći, pročitao knjigu dr. Gurschlera o liječenju marihuanom. Uzeo sam šaku sjemenki marihuane i pomiješao ih s mlijekom. Kad sam to popio, giht kao da je netko rukom odnio. Nikad više nisam imao takve probleme. Poslije sam se i astme tako riješio. Dok marihuana raste, ja sam zdrav. Dođem blizu nje i mirišem je. Nikad nisam zapalio džoint”, ispričao je svojedobno za Slobodnu Dalmaciju.

Kaže kako je ovaj put biljke posadio “skroz gore, iza kuće, ne među pomidore i paprike kao prošli put”.

“Nisu se mogli ni vidjeti ni nanjušiti, netko me je tužio, ali policija nije htjela reći tko. Znam ja tko je, ali nema veze”, kaže ovaj onizak ali vrlo vitalan starac.  No nakon ovog posljednjeg okršaja sa zakonom kaže da više neće sijati “pa makar zbog toga umro”.

.

Vijesti

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP