Vijesti
Hrelja ujedinjuje umirovljeničku scenu: ‘Sve stranke pod zastavu HSU-a’
HSU se javio na adrese petnaestak umirovljeničkih stranaka. U pozivu stoji da će HSU donijeti statutarnu odluku da svima, i na nacionalnom i na lokalnom nivou, ponuditi mjesto u proširenom predsjedništvu stranke, ali pod uvjetom da se te stranke ugase.
Šefovi najjačih umirovljeničkih stranaka već neko vrijeme razmišljaju o ujedinjenju u jednu stranku i o zajedničkom izlasku na buduće parlamentarne izbore sa SDP-om. O tomu je za N1 govorio Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika.
“Dugo traje to razmišljanje. Građani i umirovljenici žele zajednistvo, dalo to rezultata ili ne. Na našim tribinama se građani starije dobi zalažu za ujedinjenje umirovljeničkih stranaka, a to je težak zadatak jer su predsjednici dijela drugih stranaka bili u HSU. Stranke su našle zbog nezadovoljstva, i tome nema alternative”, kazao je Hrelja.
HSU se, kaže, javio na adrese petnaestak umirovljeničkih stranaka. “U pozivu stoji da će HSU donijeti statutarnu odluku da svima, i na nacionalnom i na lokalnom nivou, ponuditi mjesto u proširenom predsjedništvu stranke, ali pod uvjetom da se te stranke ugase, jer previše stranaka zbunjuje glasače i rasipa glasove. Želja je da svi zajedno djelujemo pod zastavom HSU-a”, rekao je Hrelja.
No što je s Blokom Umirovljenici zajedno koji je do sada bio u partnerstvu s HDZ-om? “Lazar Grujić koji je na čelu BUZ-a krenuo je od SDP-a, pa HSU-a, pa u Umirovljenici zajedno. BUZ je bio dio Domoljubne koalicije. Mi smo SDP-ov partner, podržavamo ih. Predsjednik BUZ-a je svjestan da treba voditi stranku kako ja vodim, jer ako će je voditi onako kako je on vodi BUZ mogu samo propasti, to su njegove riječi”, odgovara Hrelja. Glavni im je cilj, kaže, pitanje obiteljskih mirovina.
“Sve ovo je pod jednim ciljem, zahvat u mirovinskom sustavu koji se odnosi 200.000 obiteljskih mirovina. Želimo urediti obiteljske mirovine prema zapadnoeuropskom modelu, da dvoje koji imaju zajedno 80 godina staža, da određeni postotak mirovine preminulog dobije supružnik koji ga je nadživio, ili, ako je druga mirovina značajno veća, da se svoje odrekne, a dobija 70 posto mirovine bračnog druga. Takav model ima Slovenija i većina zapadnoeuropskih zemalja. Kaže se da nema novca, ali mislim da nema političke volje. Tim se ljudima devalviraju uplate doprinosa tijekom 80 godina, nije fer ne dati im ono što je pokriveno doprinosima”, smatra Hrelja.
