Prati nas

Vijesti

Jedna zastava, jedna borba?

Hrelja ujedinjuje umirovljeničku scenu: ‘Sve stranke pod zastavu HSU-a’

HSU se javio na adrese petnaestak umirovljeničkih stranaka. U pozivu stoji da će HSU donijeti statutarnu odluku da svima, i na nacionalnom i na lokalnom nivou, ponuditi mjesto u proširenom predsjedništvu stranke, ali pod uvjetom da se te stranke ugase.

Objavljeno

|

Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika

Šefovi najjačih umirovljeničkih stranaka već neko vrijeme razmišljaju o ujedinjenju u jednu stranku i o zajedničkom izlasku na buduće parlamentarne izbore sa SDP-om. O tomu je za N1 govorio Silvano Hrelja, predsjednik Hrvatske stranke umirovljenika.

“Dugo traje to razmišljanje. Građani i umirovljenici žele zajednistvo, dalo to rezultata ili ne. Na našim tribinama se građani starije dobi zalažu za ujedinjenje umirovljeničkih stranaka, a to je težak zadatak jer su predsjednici dijela drugih stranaka bili u HSU. Stranke su našle zbog nezadovoljstva, i tome nema alternative”, kazao je Hrelja.


HSU se, kaže, javio na adrese petnaestak umirovljeničkih stranaka. “U pozivu stoji da će HSU donijeti statutarnu odluku da svima, i na nacionalnom i na lokalnom nivou, ponuditi mjesto u proširenom predsjedništvu stranke, ali pod uvjetom da se te stranke ugase, jer previše stranaka zbunjuje glasače i rasipa glasove. Želja je da svi zajedno djelujemo pod zastavom HSU-a”, rekao je Hrelja.

No što je s Blokom Umirovljenici zajedno koji je do sada bio u partnerstvu s HDZ-om? “Lazar Grujić koji je na čelu BUZ-a krenuo je od SDP-a, pa HSU-a, pa u Umirovljenici zajedno. BUZ je bio dio Domoljubne koalicije. Mi smo SDP-ov partner, podržavamo ih. Predsjednik BUZ-a je svjestan da treba voditi stranku kako ja vodim, jer ako će je voditi onako kako je on vodi BUZ mogu samo propasti, to su njegove riječi”, odgovara Hrelja. Glavni im je cilj, kaže, pitanje obiteljskih mirovina.

“Sve ovo je pod jednim ciljem, zahvat u mirovinskom sustavu koji se odnosi 200.000 obiteljskih mirovina. Želimo urediti obiteljske mirovine prema zapadnoeuropskom modelu, da dvoje koji imaju zajedno 80 godina staža, da određeni postotak mirovine preminulog dobije supružnik koji ga je nadživio, ili, ako je druga mirovina značajno veća, da se svoje odrekne, a dobija 70 posto mirovine bračnog druga. Takav model ima Slovenija i većina zapadnoeuropskih zemalja. Kaže se da nema novca, ali mislim da nema političke volje. Tim se ljudima devalviraju uplate doprinosa tijekom 80 godina, nije fer ne dati im ono što je pokriveno doprinosima”, smatra Hrelja.

.

Vijesti

Sabor je promijenio uvjete za mirovinu. Mirovinska reforma je i službeno pala

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene.

Objavljeno

|

Autor

Sa 115 glasova ZA i 5 suzdržanih, Sabor je po hitnom postupku izmijenio Zakon o mirovinskom osiguranju. Tako se na 65 godina života vraća granica​ za starosnu mirovinu i smanjuje penalizacija za ranije umirovljenje, odnosno prihvaćaju zahtjevi građanske inicijative “67 je previše”.

Starosna mirovina sa 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža

Sada pravo na starosnu mirovinu ostvaruje osiguranik s navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža umjesto 67 godina života i 15 godina mirovinskog staža, što su po dosadašnjem zakonu bili uvjeti  za ostvarivanje prava na starosnu mirovinu za žene i muškarce od 1. siječnja 2033. 


Prijevremena starosna mirovina sa 60 godina života i 30 godina mirovinskog staža

Pravo na prijevremenu starosnu mirovinu osiguranik će ostvariti kada navrši 60 godina života i 35 godina mirovinskog staža, umjesto dosadašnjih  62 godine i 35 godina mirovinskog staža. Pravo na starosnu mirovinu dugogodišnji osiguranik ostvarivat će sa 60 godina života i 41 godinu mirovinskog staža osiguranja u efektivnom trajanju, umjesto kada navrši 61 godinu života i 41 godinu staža.

Penalizacija je smanjena s 0,3% na 0,2% posto po mjesecu

Umjesto 0,3 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja, mirovine će se penalizirati 0,2 posto po mjesecu ranijeg umirovljenja. To znači da maksimalna penalizacija prijevremenog umirovljenja za pet godina iznosi 12 posto, dok je dosad iznosila 18 posto.

Prijelazno razdoblje produljeno je za 3 godine

Izmjenama se također produljuje prijelazno razdoblja za izjednačavanje uvjeta za starosnu i prijevremenu starosnu mirovinu za žene – umjesto 31. prosinca 2026. utvrđuje se rok 31. prosinca 2029. godine. Od 1. siječnja 2030. godine žene i muškarci ostvarivat će pravo na starosnu mirovinu pod istim uvjetima, a to su navršenih 65 godina života i 15 godina mirovinskog staža.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP