Prati nas

Vijesti

Socijalna pomoć za starije

Mirovina svima: Prva isplata nacionale mirovine predviđena je za 2021. godinu

Vlada tek treba objaviti točan broj potencijalnih korisnika, a procjene iznose od 40.000 do čak 85.000 osoba starijih od 65 godina koje nemaju uvjete za mirovinu te povremeno ili stalno primaju socijalnu pomoć.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Josip Aladrović (screenshot: HTV)

Uža radna skupina kojoj je nositelj Ministarstvo rada i socijalne skrbi već neko vrijeme priprema podlogu i analize za uvođenje nacionalne mirovine, a novi ministar Josip Aladrović kaže da će radnu skupinu proširiti predstavnicima udruga umirovljenika, socijalnih partnera i akademske zajednice. Neki od stručnjaka potvrdili su Večernjem listu da su prije desetak dana dobili poziv da se uključe u rad.

Mora se osigurati novac

Radi se o mirovini koju bi primali stariji od 65 godina koji nikad nisu bili zaposleni ili su radili manje od 15 godina, koliki je hrvatski minimum za stjecanje mirovine te nemaju pravo na mirovinu. Uvođenje nacionalne mirovine bila bi realizacija jednog od predizbornih obećanja HDZ-a s prošlih parlamentarnih izbora, a ono je i inače jedno od najčešćih nerealiziranih političkih obećanja u zadnja dva desetljeća.


Ministar Josip Aladrović kaže da će utvrđivanje kriterija za obuhvat potencijalnih korisnika nacionalne mirovine biti glavni zadatak proširene radne skupine. Zakonodavni okvir pripremat će se tijekom 2020., a prva isplata nacionalne mirovine bila bi 2021. godine.

Osim novca koji se mora osigurati u proračunu, jedno od glavnih pitanja koje će država razriješiti sa stručnjacima i socijalnim partnerima je hoće li se nova mirovina dijeliti svima starijima od 65 (odnosno 67 ako produljenje radnog vijeka preživi sindikalni referendum) bez mirovine ili će se uvesti određeni kriteriji temeljeni na imovinskom i dohodovnom cenzusu.

Mnogi savjetuju Vladi da ni ne koristi pojam “nacionalna mirovina” nego stalna socijalna pomoć za starije ili socijalna mirovina, jer se radi o pravu koje bi se “naslonilo” na socijalnu skrb. Bio bi to i jedan od načina da se zaštiti mirovinski sustav od proširenja prava, ali i da se ne potiče siva ekonomija i praksa neplaćanja mirovinskih doprinosa.

Najugroženija skupina Vlada tek treba objaviti točan broj potencijalnih korisnika, a procjene iznose od 40.000 do čak 85.000 osoba starijih od 65 godina koje nemaju uvjete za mirovinu te povremeno ili stalno primaju socijalnu pomoć. Uglavnom se radi o staricama koje žive same, koje su najugroženija skupina stanovništva.

“Stalna socijalna pomoć za starije” ili “nacionalna mirovina” morala bi biti niža od najniže mirovine koja se stječe za minimalnih 15 godina staža i trenutačno iznosi oko 970 kuna. Tu najnižu mirovinu, takozvani umirovljenički minimalac, prima svaki četvrti umirovljenik, a ni ona nije u cijelosti pokrivena uplatama doprinosa. Razlika se isplaćuje iz proračuna i ona godišnje doseže 1,7 milijardi kuna. Kad bi nacionalna mirovina bila 800 kuna, država bi za 85 tisuća korisnika nacionalnih mirovina trebala dodatnih oko 800 milijuna kuna godišnje. No, kako znatan dio starijih već prima socijalnu pomoć konačni trošak bio bi manji, piše Večernji list.

.

Vijesti

Švedska se, kažete, sjajno nosi s koronavirusom? Kako to da njihov premijer najavljuje tisuće mrtvih?

Po podacima od petka, u toj zemlji od 10 milijuna stanovnika zaražena je 6.131 osoba, a umrlo je 358 ljudi.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

“Zbrajat ćemo mrtve u tisućama. Moramo se pripremiti na to”, rekao je premijer Stefan Lofven u intervjuu za dnevni list Dagens Nyheter. Zemlja se suočava s krizom zbog broja ljudi kojima je potrebna njega i s padom gospodarstva, prenosi Hina.

Lofven je upozorio da će pandemija koronavirusa potrajati “mjesecima, a ne tjednima”. “Moramo imati takvu perspektivu i ne popuštati s mjerama.”


“Odlučili smo se za strategiju poravnavanja krivulje zaraze da spriječimo dramatični porast jer se naš zdravstveni sustav s time neće moći nositi“, rekao je švedski premijer i dodao da bi to značilo “više pacijenata na intenzivnoj njezi i puno više mrtvih”.

Procjenu žrtava od koronavirusa u zemlji temelji prema iskustvima drugih zemalja i širenju virusa u Švedskoj. Po podacima od petka, u toj zemlji od 10 milijuna stanovnika zaražena je 6.131 osoba, a umrlo je 358 ljudi.

Švedska je u odnosu na susjede uvela puno blaže mjere u suzbijanju širenja koronavirusa. “Mislim da se ne bi trebalo pretjerivati”, kaže Lofven. “Sve zemlje razmatraju kako nametnuti socijalnu distancu i ojačati zdravstveni sustav. Mi to činimo na drukčije načine, nekad smo i u drukčijim fazama epidemije.”

Lofven je rekao da je “slušao one s epidemiološkim znanjem” o pokušaju poravnanja krivulje zaraze, a vlada je slušala i druge u naporima za očuvanje radnih mjesta i gospodarstva.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP