Prati nas

Vijesti

Nije jeftino

Poskupjeli ukopi, kremiranje i održavanje grobova u Zagrebu. Radit će se nove arkade

Iz Gradskih groblja kažu – cijene su morali dići jer posluju u minusu. Žele doskočiti i crnom tržištu na kojem se grobovi prodaju u oglasniku jer je potražnja ogromna.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Mirogoj (foto: Siniša Bogdanić)

Skupo je živjeti, a sve je skuplje i umrijeti. Posebno u Zagrebu koji je drastično podigao cijene ukopa, kremiranja i održavanja grobova, javlja RTL. Iako su se cijene nekih usluga utrostručile, iz Gradskih groblja Zagreb tvrde da su među jeftinijima u Europi.

Gradska groblja od nedjelje imaju novi cjenik po kojima za ispraćaj pokojnika treba izdvojiti 900 kuna više, dok je godišnja naknada za održavanje groba poskupjela 100 kuna. Od 836 stavku u cjeniku, promijenjene su cijene njih 50. “To se odnosi na grobnu naknadu, odnosi se na sami ispraćaj, na neke pogrebne usluge”, rekao je Patrik Šegota, voditelj podružnice Gradska groblja Zagreb.


Pa su tako neke cijene i do tri puta više u odnosu na ranije.  “Klasičan ukop, prosječna cijena naših usluga je od nekih sedam, sedam i pol tisuća kuna pa na više. Ovisi o cijeni, odnosno odabiru lijesa, pa o cijeni grobnog mjesta ako se kupuje”, rekla je Lahorka Ivanek iz Gradskih groblja Zagreb

Cijena grobnih mjesta zasad je ostala ista. Najjeftinije je zakupiti uređeni grob čija je cijena od 2.500 kuna na više. Kaseta za urne košta od 14 do 33 tisuće kuna. Betonirana grobnica za četvero pokojnika od 40.000 do čak 207.000 kuna.

Miroševac (foto: Goran Horvat/Pixabay)

Gradonačelnik Milan Bandić za Radio Sljeme je rekao kako je poskupljenje bilo nužno i neizbježno: “Mi smo zadnje dvije godine radili kolumbarijski zid, iduće godine krećemo s produženjem Bolleovih arkada. Standard se mora dizati, a nažalost, mora se, svakih desetak godina, i raditi korekcija cijena. Nismo imali drugog izbora, ali će svaka kuna i lipa, koju sam potpisao, biti transparentna i uložena u prave svrhe.”

Na zagrebačkim grobljima pokopa se oko 8.000 ljudi godišnje. Ipak, iz Gradskih groblja kažu – cijene su morali dići jer posluju u minusu. Žele doskočiti i crnom tržištu na kojem se grobovi prodaju u oglasniku jer je potražnja ogromna. Ali i jer dvadeset osam groblja kojima upravljaju vape za obnovom.

U planu je proširenje Aleje ispraćaja, ali i obnova Krematorija i postojećih Arkada. Do konca iduće godine trebala bi početi izgradnja i novih arkada na južnoj strani Mirogoja. To znači oko 20 tisuća grobnih mjesta više. I s ovim novim cijenama, kažu iz Gradskih groblja, pokopati se u Zagrebu i dalje je jeftinije nego u ostatku Europe.

“Ono što kod nas sada stoji oko 150 eura, u Italiji je 511. U susjednoj Sloveniji je usluga kremiranja 250 eura”, rekao je Šegota za RTL. A kod nas se može i platiti na rate.

.

Vijesti

Bozanić : ‘Roditelji upišite djecu na školski vjeronauk, bez toga nema cjelovitog odgoja’

Vjeronauk je integralni i živi dio školskog kurikuluma, a njegova prisutnost u školi znak je ‘pozitivne laičnosti’ društva. Njegovo mjesto je od neprocjenjive vrijednosti u odgoju i formaciji djece i mladih, kaže nadbiskup.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je pismo roditeljima školaraca u prigodi završetka školske godine koje prenosimo u cijelosti.

Obraćam vam se u prigodi završetka školske godine koja će svima, a napose učenicima, biti duboko urezana u pamćenje. Ne samo zbog toga što su bili primorani napustiti svoje škole i uključiti se u online učenje, nego i zbog izvanrednih životnih iskustava koja su proživjeli uslijed pandemije virusa COVID-19 i razornog potresa koji je pogodio središte Zagreba i njegovu okolicu. Spomenuti događaji još uvijek, s manjim ili većim intenzitetom, obilježavaju naše živote, živote naših obitelji i cijele društvene zajednice. Pandemija je globalni problem s kojim se suočio cijeli svijet, kako s bolešću tako i s ekonomskim posljedicama, čije razmjere još uvijek nije moguće sagledati.


Virus COVID-19 i potres pokrenuli su u svakome od nas brojna pitanja s kojima se do sada možda nismo ozbiljnije bavili. To posebno vrijedi za djecu i učenike. Mnogima od njih bio je veći izazov izolacija i ograničenje kretanja nego učenje na daljinu, koje su zbog svoje otvorenosti za novo vrlo brzo svladali i time pokazali tehničku i informatičku osposobljenost.

Tehnička znanja i definicije ne daju sve odgovore

No nisu to jedina pitanja s kojima su se u vrijeme pandemije i potresa suočili. Brojna su druga pitanja na koja nije moguće pronaći odgovore u tehničkim znanjima ili definicijama – poput pitanja čovjekove ograničenosti, krhkosti, nemoći, straha, patnje, smrti… Djeca i učenici izbliza su se suočili sa strahom od bolesti, od samoće, od izoliranosti, od potresa, s nemogućnošću kretanja i međusobnog druženja. Mnogi su proživjeli iskustvo razaranja i gubitka vlastitog doma.

Međutim, spomenuti događaji postali su i novi izazovi te su iznjedrili puno dobra. Pred našim su se očima nizali lanci dobrote, velikodušnosti, brižljivosti, požrtvovnosti i darežljivosti brojnih zdravstvenih djelatnika, volontera, karitativnih institucija, ljudi svih životnih dobi koji su posvjedočili što je stvarna snaga u nepredvidivim životnim događajima, kao i u prirodnim katastrofama. Dobrota i osjetljivost za druge, napose za one u potrebi, siguran je odgovor na bilo koju ljudsku nedaću. Djeca i učenici mogli su vidjeti što je zapravo najvažnije u životu pojedinca, obitelji, zajednice i društva te učiti iz dane situacije kako biti dobar, brižljiv, osjetljiv, solidaran, požrtvovan, velikodušan i hrabar. To su vrline s kojima se nitko ne rađa, nego ih svatko od najranije dobi usvaja kroz životni odgoj i obrazovanje.

Dublji životni smisao

Stoga je važno da u vrijeme obrazovanja djeci i učenicima  ponudimo znanja i sadržaje koji će ih osnažiti i pripremiti za suočavanje sa spomenutim situacijama i drugim nepredvidivim životnim iskustvima. Moramo im ponuditi sadržaje koji će ih usmjeravati te im otkrivati dublji životni smisao. Tu posebno mislim na predmet školskog vjeronauka.

Vjeronauk je integralni i živi dio školskog kurikuluma, a njegova prisutnost u školi znak je “pozitivne laičnosti” društva. Njegovo mjesto je od neprocjenjive vrijednosti u odgoju i formaciji djece i mladih. Bez religiozne dimenzije nema cjelovitog odgoja. Katolički vjeronauk potiče na razmišljanje o najdubljem smislu ljudske egzistencije, onkraj pojedinih znanja, te pomaže pronaći jedinstven smisao, stavljajući u središte ljudsku osobu i njezino dostojanstvo. U Isusu Kristu nudi ključ za razumijevanje sebe, svijeta, života, životnih događaja i vlastitih životnih iskustava.

Omogućiti djeci cjelovit odgoj

Poštovani katolički roditelji, obraćam se posebno vama koji ove godine upisujete svoje dijete u prvi razred osnovne ili srednje škole. Želio bih vas potaknuti da ne propustite za svoje dijete izabrati važnu odgojnu priliku koja se nudi u katoličkom vjeronauku, a koja će vašoj djeci dati dublji i širi pogled na životno obzorje, upoznati ih s temeljima kršćanske vjere i kulture koja duboko obilježava hrvatsku društvenu zbilju; približiti im vrijednost i ljepotu kršćanskih blagdana, tradicije i običaja.

Papa Franjo podsjeća roditelje na njihovo temeljno poslanje: “Stvarati povoljne uvjete za usklađen i pun rast djece, tako da mogu živjeti dobar život, dostojan Boga i konstruktivan za svijet” (Nagovor prigodom Anđeoskog pozdravljenja na blagdan Svete obitelji,  31. prosinca 2017. godine).

Na tom tragu pozivam vas da kod upisa u prvi razred izborom vjeronauka svojoj djeci omogućite cjelovit odgoj, koji uz druga važna i potrebna znanja integrira temeljne kršćanske vrjednote, da bi se djecu i mlade osposobilo za životne sinteze te odgojilo za zrele, odgovorne i cjelovite osobe.

Prošle smo nedjelje proslavili svetkovinu Duhova moleći darove Duha Svetoga. Nikada ne prestanimo zazivati Božju pomoć. U zajedništvu Duha Svetoga, Duha radosti i mira,  želim vas ohrabriti: ne bojte se! Naša je snaga i sigurnost u Božjim rukama. Na sve vas, a posebno na sve učenike i nastavnike, zazivam Božji blagoslov i zagovor Presvete Bogorodice Marije.

Pozdravlja vas vaš nadbiskup.

Josip kardinal Bozanić, v.r.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP