Prati nas

Vijesti

Za stroge kriterije

Profesor Potočnjak: Nacionalna mirovina ne smije stimulirati nerad

‘rije svega treba postojati nekakvi imovinski cenzus ili njegovo utvrđivanje da dajemo zaista onome kome treba, a ne da dajete sad svima jer to i je problem naših socijalnih davanja.’

Objavljeno

|

Kolika će mi biti mirovina?
foto: Sandro Bura

Ministarstvo rada i mirovinskog sustava najavilo je uvođenje nacionalne mirovine. Pravo na nju ostvarili bi oni koji nikada nisu bili zaposleni ili su radili manje od 15 godina. U tijeku je formiranje velike radne skupine, a prve isplate nacionalnih mirovina očekuju se za dvije godine.

Profesor Željko Potočnjak s Katedre za radno i socijalno pravo Pravnog fakulteta u Zagrebu smatra da treba postaviti jasna ograničenja kako se ovom mjerom ljude ne bi poticalo na nerad, javlja HTV.

“Problem je u tome da se ideja nacionalne mirovine odnosno nultog stupa u mirovinskom trenutku javila se u trenutku kada smo išli u smjeru jačanja ovisnosti mirovine o radu i plaćama. Ideja je bila da u mirovinskom sustavu treba pojačati to da oni koji više rade, duže rade, više plaćaju u mirovinski imaju više mirovine. Nažalost mi s tom temeljnom idejom nismo uspjeli. Sada imamo 60-70% umirovljenika po nekim socijalnim kriterijima”, rekao je prof. Potočnjak.

Zbog toga se, smatra, javila potreba da se skupini ljudi nisu ostvarili mirovinu omogući nekakvo socijalno davanje.

“U tom smislu je to opravdani mehanizam no treba ga staviti u kontekst onoga što se događa s našim mirovinskim sustavom. Imamo veliki mirovinski sustav s malim brojem uplatitelja i s puno socijalnih transfera. Jasno da u sustavu gdje imate vrlo negativan odnos između radnika i umirovljenika da ne možete imati neke ozbiljno visoke mirovine. U tom smislu naročito treba paziti da to ne bude još jedan znak za destimuliranje ljudi da rade, da štede, da plaćaju doprinos. Jer ako ćete reći “mi ćemo svima podijeliti mirovine” ljudi će to shvatiti pa što ću raditi ako ću tako i tako dobiti mirovinu, smatra Potočnjak.

Rekao je za javnu televiziju da ako se ide na to da je on za vrlo restriktivan pristup te da to bude za ljude s navršenih 67 godina i da kriteriji budu vrlo ozbiljni.

“Prije svega treba postojati nekakvi imovinski cenzus ili njegovo utvrđivanje da dajemo zaista onome kome treba, a ne da dajete sad svima jer to i je problem naših socijalnih davanja. Uglavnom ih dajemo vrlo široko bez kriterija i onda su ta socijalna davanja mala”, misli profesor pa upozorava da kod nacionalnih mirovina treba paziti i da ne zadiru u obiteljski zakon. Podsjeća da u tom zakonu stoji da se djeca moraju brinuti o roditeljima, kao i supružnici jedni o drugima te da se time ne učini sustav socijalne skrbi besmislenim.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.