Zdravlje
Hrvati će živjeti 3 i pol godine kraće, predviđa OECD
Životno vijek Hrvata je ionako niži od prosjeka zemalja EU tri godine i iznosi tek 78 godina. Na ljestvici 36 zemalja Hrvatska je među 10 vodećih u kojima bi životni vijek mogao padati najviše.
Zbog debljine životni vijek Hrvata skratit će se za za 3,5 godine, piše Jutarnji list, navodeći da je prema podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OESD) Hrvatska zbog pretilosti među 10 najugroženijih država.
Već smo naviknuli da se očekivani životni vijek iz godine u godinu povećava jer medicina daje sve snažniji vjetar u leđa dužem životu. Nitko, zapravo, ne očekuje da bi uzlazni trend mogao krenuti i nizbrdo. No, taj optimizam mogla bi ugroziti epidemija debljine, navodi dnevnik.
Naime, najnovije procjene OECD-a poprilično su zastrašujuće jer bi prema njima u iduća tri desetljeća životni vijek u nekim zemljama mogao biti kraći čak za četiri godine, a prosječno u 36 zemalja tri godine.
U toj priči Hrvatska stoji vrlo loše pa bi, ne učini li se nešto u prevenciji debljine, od 2020. do 2050. očekivani životni vijek Hrvata mogao biti kraći za 3,5 godina.
Trenutačno je ionako niži od prosjeka zemalja EU tri godine i iznosi tek 78 godina. Na ljestvici 36 zemalja Hrvatska je među 10 vodećih u kojima bi životni vijek mogao padati najviše.
Najugroženiji su stanovnici Meksika, za koje je procjena pada životnog vijeka 4,2 godine, a slijede Poljska i Rusija s 3,9, zatim SAD i Madarska s 3,7 te Latvija s 3,6 godina kraćeg života. Hrvati, Čileanci, Česi i Rumunji mogli bi živjeti 3,5 godina kraće zbog viška kilograma.
Razlog ovih alarmantnih vijesti je činjenica da debljina značajno povećava rizik za srčano-žilne bolesti, ali i za dijabetes, rak, moždani udar, odnosno bolesti koje su u vrhu uzroka smrtnosti u svijetu, donosi Jutarnji list.
