Prati nas

Vijesti

Poček plaćanja

Što se događa s Titolandom? Kineska investitorica tražila je odgodu plaćanja

Kao razlog zatražene odgode navedena je činjenica trenutno nepovoljne političke situacije između Posebne upravne regije Hong Kong i Republike Kine, zbog kojih je otežan prijenos novčanih sredstava.

Objavljeno

|

foto: Google Maps

Iako je još u svibnju potvrđeno da će u nekadašnji objekt političke škole u Kumrovcu kineski investitori uložiti 2 milijuna eura od ukupno 200 milijuna eura investicija u Hrvatsku, to se još uvijek nije dogodilo.

Portal eZadar je iz Ministarstva državne imovine dobio informaciju da Zhongya nekretnine, tvrtka gospođe Jiang Yu, nije još uplatila novac za takozvani Hotel Zagorje, iako je po slovu ugovora to trebala učiniti do 25. rujna. Umjesto toga, zatražila je odgodu plaćanja.


Kao razlog zatražene odgode navedena je činjenica trenutno nepovoljne političke situacije između Posebne upravne regije Hong Kong i Republike Kine, zbog kojih je otežan prijenos novčanih sredstava, piše eZadar. “Ministarstvo državne imovine je uvažilo navedene razloge te je sukladno članku 3. Ugovora o kupoprodaji, pozvalo kupca na izvršenje ugovornih obveza do 11. studenog 2019. godine. Napominjemo da je sukladno Ugovoru o kupoprodaji, tvrtka Zhongya nekretnine d.o.o., dužna platiti i zatezne kamate, po stopi u skladu s posebnim zakonom”, kaže se u objašnjenju Ministarstva državne imovine.

Podsjetimo, očekivalo se da će to biti početak takozvanog Titolanda, turističke atrakcije zasnovane na liku Josipa Broza Tita. Yu je tada izjavila: “Poštujem povijest i Tito je vrlo važan dio povijesti ovog područja. Nadamo se da možemo napraviti novi stil u turizmu, povećati bruto domaći proizvod i pomoći lokalnoj zajednici u njezinom razvoju.” Špekuliralo se i kako je ovo tek prva u nizu investicija Kineza u Zagorje te da su iduće na redu Krapinske Toplice.

.

Vijesti

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP