Prati nas

Vijesti

Tri brzine

Do kraja godine novi način naručivanja. Smanjuju se liste čekanja?

Na taj bi način zdravstveni sustav trebao očistiti dio lista čekanja, stvoriti realniji i pravedniji sustav te u bitnome rasteretiti pacijente.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Siniša Bogdanić

Od sredine prosinca Hrvatski zavod za zdravstveno osiguranje trebao bi uvesti novi način naručivanja pacijenata za devet ključnih dijagnostičkih postupaka, piše Jutarnji list.

Pacijente će na njih naručivati liječnici obiteljske medicine, liste na koje ih upisuju bit će jedinstvene te se isti pacijenti neće nalaziti na listama čekanja više bolnica, a upisivat će ih po brzini potrebe obavljanja postupka u tzv. semafor naručivanja.


Obiteljski liječnik će, kad otvori računalni sustav HZZO-a (CEZIH), pred sobom imati centralnu listu naručivanja te tri boje mogućeg naručivanja: na crvenu će listu upisivati pacijente koji pregled moraju obaviti najkasnije u roku od dva tjedna, a sustav će mu sam izbacivati zdravstvenu ustanovu najbližu pacijentu koja ima najbrži slobodni termin.

Na žutu listu upisivat će pacijente kojima pregled nije hitan, ali ne mogu čekati dulje od onoga što za njihovu bolest predviđaju algoritmi liječenja. Ukratko, to znači da struka mora reći koji je rok za obavljanje određene dijagnostike, a da to čekanje ne utječe na progresiju bolesti.

Na zelenu će se upisivati oni koji mogu čekati dulje, odnosno idu na kontrolne preglede.

Na taj bi način zdravstveni sustav trebao očistiti dio lista čekanja, stvoriti realniji i pravedniji sustav te u bitnome rasteretiti pacijente, donosi Jutarnji list.

9 postupaka koji će prvi ući u semafor narudžbi HZZO-a:

  • magnetska rezonanca (MR)
  • kompjutorizirana tomografija (CT)
  • holter EKG
  • ultrazvuk srca
  • ultrazvuk dojke
  • ultrazvuk štitnjače
  • operacija sive mrene
  • gastroskopija

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP