Troškovi liječenja: Hrvatska znatno ispod prosjeka EU-a

Troškovi liječenja velik su financijski teret za 19,1 posto stanovnika Europske unije koji žive u riziku od siromaštva.

U Hrvatskoj je taj udio znatno niži i iznosi 10,3 posto, pokazuju ažurirani podaci Eurostata za 2025. godinu. Među hrvatskim stanovništvom koje nije izloženo riziku od siromaštva takvo opterećenje prijavljuje samo 3,9 posto ljudi.

Europski statistički ured objavio je rezultate istraživanja EU-SILC, koje prati životne uvjete i dohodak stanovništva. Na razini Unije troškove medicinske skrbi velikim financijskim teretom smatra 12,5 posto stanovnika koji nisu u riziku od siromaštva. Razlika između dviju skupina iznosi 6,6 postotnih bodova.

Siromašnima se teško liječiti u Italiji

Među promatranim državama posebno se izdvaja Italija, gdje čak 47,6 posto stanovnika u riziku od siromaštva prijavljuje veliko financijsko opterećenje liječenjem. Visoki su udjeli i u Bugarskoj (42,4 posto) te Poljskoj (34,1 posto).

Hrvatska stoji povoljnije od većine uspoređenih zemalja. U susjednoj Mađarskoj udio iznosi 20,7 posto, u Austriji 16,2 posto, a u Srbiji 14,3 posto. Slovenija bilježi samo 5,6 posto, jednako među siromašnijim i ostalim stanovništvom.

U Hrvatskoj se opterećenje gotovo prepolovilo

Podaci pokazuju i znatno smanjenje financijskog opterećenja u Hrvatskoj. Tako je 2017. godine troškove liječenja velikim teretom smatralo 20,2 posto stanovnika u riziku od siromaštva, a 2025. godine njih 10,3 posto. U istom razdoblju u Srbiji je udio pao s 23,2 na 14,3 posto, dok je europski prosjek ostao gotovo nepromijenjen, na približno 19 posto.

Eurostat mjeri kako kućanstva procjenjuju financijsko opterećenje medicinskom skrbi, a ne koliko novca stvarno izdvajaju. Troškovi lijekova i stomatološke skrbi prate se zasebno.

Niži udio stanovnika koji prijavljuju veliko opterećenje ne mora značiti i bolju dostupnost liječenja jer Eurostat ne prikazuje koliko je ljudi odustalo od potrebnog pregleda ili zahvata jer si ga nisu mogli priuštiti.