Prati nas

Vijesti

Zaslužni

Predsjednica je u povlaštenu mirovinu poslala dvije osobe, mediji tvrde da je riječ o svećenicima

Najviše osoba u privilegirane je mirovine otpremio prvi predsjednik Franjo Tuđman – 495, predsjednik Mesić 85, Ivo Josipović dvije. Vlatko Pavletić je u dva mjeseca obnašanja dužnosti predsjednika u mirovinu stigao poslati 18 osoba, a Zlatko Tomčić u dva tjedna – dvije.

Objavljeno

|

screenshot: Kolinda Grabar-Kitarović/Facebook

Ured predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović ne želi otkriti imena dviju osoba koje je predsjednica tijekom mandata poslala u povlaštenu mirovinu koja se dodjeljuje zbog osobitog doprinosa za razvoj Oružanih snaga, javlja Jutarnji.

Iz neslužbenih izvora bliskih Uredu predsjednice Jutarnji doznaje da su obje osobe kojima je predsjednica osigurala povlaštene mirovine – svećenici. N1 pak doznaje da su u mirovinu poslani vojni ordinarij u miru monsinjor Juraj Jezerinac i monsinjor Jakov Mamić, generalni vikar Vojnog ordinarijata u Republici Hrvatskoj.


Predsjednik države kao vrhovni zapovjednik Oružanih snaga ima ovlast da diskrecijskom odlukom nekog od pripadnika Oružanih snaga, policije i tajnih službi pošalje u povlaštenu mirovinu, a to znači i prije nego što je ta osoba po godinama života i staža stekla zakonske uvjete za umirovljenje.

Komu predsjednik može dati mirovinu?

Prema zakonu, međutim, predsjednik privilegiranom mirovinom ne može nagraditi bilo koga, već samo osobu koja imaju “osobite zasluge za unaprjeđenje Oružanih snaga”. Ta je predsjednička ovlast propisana člankom 5. Zakona o pravima iz mirovinskog osiguranja djelatnih vojnih osoba, policijskih službenika i ovlaštenih službenih osoba.

Najviše osoba u privilegirane je mirovine otpremio prvi predsjednik Franjo Tuđman – 495, predsjednik Mesić 85, Ivo Josipović dvije. Vlatko Pavletić je u dva mjeseca obnašanja dužnosti predsjednika u mirovinu stigao poslati 18 osoba, a Zlatko Tomčić u dva tjedna – dvije.

.

Vijesti

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP