Prati nas

Vijesti

Influenza

Sezona gripe u Hrvatskoj je uranila, a broj teških komplikacija je iznimno velik

Od ukupnog broja čak deset posto oboljelih razvilo upalu pluća, a kada se gledaju sve komplikacije od encefalitisa, miokarditisa… vidljivo je da je zapravo četvrtina razvila teške komplikacije.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Sharon McCutcheon/Unsplash

Gripa se ove godine pojavila neuobičajeno rano, a prema broju oboljelih može se govoriti da je epidemija u uzlaznoj putanji. Do sada je laboratorijski potvrđeno 270 oboljenja i svi su tip A H1N1, pandemijski tip ili kako je 2009. godine, kada je prvi put izoliran, prozvan “svinjska” gripa, javlja Jutarnji list.

Vladimir Draženović, virusolog iz Nacionalnog centra za influencu pri Hrvatskom zavodu za javno zdravstvo, rekao je kako se već može govoriti o visokom intenzitetu s velikim brojem komplikacija.


“S obzirom na dokazanih 270 slučajeva, slobodno možemo reći da je stvarna brojka oboljelih već oko tri tisuće. Uz visok intenzitet velik je i broj komplikacija”, kaže virusolog Draženović. Dodaje kako je od ukupnog broja čak deset posto oboljelih razvilo upalu pluća, a kada se gledaju sve komplikacije od encefalitisa, miokarditisa… vidljivo je da je zapravo četvrtina razvila teške komplikacije. Također, kaže virusolog Draženović, neobično je što je oboljelo i desetak novorođene djece.

“Dobivamo upite iz Europe s obzirom na to da imamo samo tip H1N1, što je također neobično jer su izvan zemlje zastupljeni svi virusi. Inače, tip gripe koji je u ovom trenutku jedini u Hrvatskoj lani je stvorio velike probleme, od teških komplikacija, velikog broja oboljelih, ali i smrtnih ishoda”, kaže Vladimir Draženović.

Naravno, oboljeli su uglavnom populacija koja se nije cijepila. “Imamo jedan slučaj, osobe koja se cijepila i dobila gripu, a uzročno-posljedično i upalu moždane ovojnice. No, ta osoba se cijepila svega tri dana ranije, tako da cjepivo još nije počelo djelovati” – kaže Draženović i dodaje kako je potrebno oko dva tjedna da možemo reći da cjepivo ima učinak.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP