Prati nas

Vijesti

Nema izlaza

Devet banaka odbilo je isplatiti američku mirovinu Šibenčaninu (84)

Država i banke zagorčavaju život osobama treće dobi poput mene uvjetujući elektronički način uplaćivanja mirovina, umjesto da nam olakšaju, kaže nesretni umirovljeni stolar.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Dmitry Demidko/Unsplash

Od prvoga dana ove godine Šibenčanin više ne može unovčiti svoju mirovinu koju prima preko čekova iz SAD-a. Banke u Hrvatskoj više ne otkupljuju ta sredstva plaćanja iz inozemstva, nego zahtijevaju isključivo elektroničke naloge, piše Šibenski.

Riječ je o redovitoj mirovini toga 84-godišnjaka koji je u Kaliforniji živio i radio 25 godina, bio je priznati stolar, proglašen “jednim od najboljih majstora u Južnoj Kaliforniji”, a praksa domaćih banaka sada ga prisiljava da se odrekne svojih pošteno zarađenih 3.000 kuna mjesečno.


Obišao je svih devet bankovnih poslovnica u Šibeniku i posvuda je odbijen. Informirao se nakon toga u Hrvatskoj narodnoj banci.

“Zasad nema nikakvog rješenja! Trebao bih, kako su me uputili u HNB-u, otvoriti račun u nekoj banci u SAD-u kojoj bi moj mirovinski fond, inače ozbiljna, provjerena institucija, slao čekove, a ta bi ih banka mijenjala i u Hrvatskoj s mojom bankom poslovala elektroničkim nalozima. Nema drugog načina, jer fond radi isključivo s čekovima i nikako drugačije. A da bih imao račun u SAD-u, trebam tamo ne samo osobno otputovati, nego je bančin uvjet također da položim izvjestan iznos. Za mene je to jednostavno nemoguća, neprihvatljiva opcija. Što će mi novac na drugom kraju svijeta?” jada se taj čovjek.

“Država i banke zagorčavaju život osobama treće dobi poput mene uvjetujući elektronički način uplaćivanja mirovina, umjesto da nam olakšaju.”

HNB je upoznat sa situacijo

“Banke u Hrvatskoj već nekoliko godina smanjuju otkup čekova, poslujući jedino s određenim inozemnim izdavateljima, a neke su u cijelosti napuštale poslovanje s čekovima. To im je donosilo prevelik rizik od gubitka; čekovi poslani na naplatu u inozemstvo izgubili bi se u pošiljkama, a bilo ih je i sve više falsificiranih”, navodi Ines Merkl iz direkcije za odnose s javnošću HNB-a glavne razloge za konačnu odluku svih banaka početkom ove godine koja je osupnula toga građanina, te završava odgovor s preporukom:

“Umjesto čekom, dužnik (inozemni platilac) mogao bi platiti na transakcijski račun otvoren u Republici Hrvatskoj ili bilo kojoj drugoj državi. U vezi s takvim načinom naplate primatelj plaćanja mora se dogovoriti s dužnikom.”

A to je zapravo isto ono o čemu govori Šibenčanin. Ali njemu i brojnim drugima to je neizvedivo.

.

Vijesti

Doznali smo kad ćemo napokon moći žičarom na Sljeme i koliko će to koštati

Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Izgradnja sljemenske žičare samo što nije gotova, no pitanje je koliko će Zagrepčana pohrliti provozati se u skupocjenom čudu tehnike do vrha Zagrebačke gore. Naime, karta u jednom smjeru koštat će oko 50 kuna, pa je upitno koliko će si ljudi moći priuštiti tu vožnju.

Žičara je, prema obećanjima zagrebačkog gradonačelnika Milana Bandića, trebala biti dovršena i puštena u promet još u svibnju, ali je koronavirus poremetio planove. Prve vožnje zatim su najavljivane za početak srpnja, no ni taj rok nije ispoštovan, a po svemu sudeći neće biti ni onaj početkom rujna.


Žičara bi prve putnike mogla prevesti na Sljeme tek početkom listopada, no pitanje je koliko će ljudi biti spremno dati 100 kuna za odlazak na Sljeme i natrag. Tih sto kuna odnosi se samo na cijenu karte za žičaru i u tu cijenu nije uračunat dolazak do prve postaje žičare i  parking.

Uz to, na Sljemenu će se vjerojatno nešto popiti i pojesti pa bi tako izlet na Sljeme četveročlanu obitelj mogao koštati i do 500 kuna. Doduše, neki mediji špekuliraju kako će 50 kuna biti cijena povratne karte, što bi ovaj trošak moglo svesti u granice prihvatljivosti.

No ako ipak uspijete skupiti novac za izlet na Sljeme, do gore će vas voziti 80 gondola u koju stane po desetak ljudi, tako da će žičara u jednom satu moći prevesti i do 1500 putnika. Nove su kabine široke i visoke dva metra te opremljene grijanim sjedalima i bežičnim internetom. Prilagođene su i za osobe s invaliditetom, ali i za prijevoz onih kojima se na vrhu Medvednice ozlijede pa ih se mora spuštati u grad na nosilima. Kabine su opremljene i nosačima za skije i snowboarde, a želite li žičarom prevesti i svoj bicikl, moći ćete ga unijeti u samu kabinu jer nisu predviđeni posebni nosači za bicikle s vanjske strane gondole.

Podsjetimo, cijena početnog projekta izgradnje zagrebačke žičare bila je 300 milijuna kuna bez PDV-a, no kasnije je narasla 537 milijuna kuna.

Pogledajte kako je izgledalo gradilište žičare početkom lipnja 2020.:

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP