Prati nas

Vijesti

Poštar i dalje ne zvoni

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Nosi li poštar mirovinu?
foto: Herbert Aust/Pixabay

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

.

Vijesti

I Škoro ima svog penzića, Lazar Gruić i Stranka umirovljenika pristupili Domovinskom pokretu

Gruić je poručio kako misli da bi barem 50 posto mirovine trebalo ostati mužu ili ženi umrloga bračnog druga.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Koliko ima stranaka umirovljenika?

Predsjednik Domovinskog pokreta Miroslav Škoro i predsjednik Stranke umirovljenika (SU) Lazar Grujić potpisali su koalicijski sporazum o zajedničkom izlasku na srpanjske parlamentarne izbore.

Podsjetimo, Gruić je u ožujku izjavio da podupire SDP-ov plan za umirovljenike te je najavio parlamentarnu suradnju tih dviju stranaka. U međuvremenu je koalicijski sporazum sa SDP-om potpisao Silvano Hrelja, prvak Hrvatske stranke umirovljenika.


Škoro tvrdi da će suradnja Domovinskog pokreta i Stranke umirovljenika uroditi boljitkom za sve umirovljenike i one koji žive u lošim materijalnim uvjetima. Sporazum navodi kako će se boriti za uvođenje pravobranitelja za osobe starije životne dobi te da prosječna mirovina za puni radni staž bude 75 posto od prosjeka plaće.

Radit će na edukaciji i promicanju ulaganja u privatne mirovinske stupove, tražiti promjenu formule za usklađivanje mirovina. Osim toga, zauzimat će se za izdvajanje povlaštenih mirovina od onih stečenih isključivo radom. Kažu, novac za povlaštene mirovine trebao bi ići izravno iz proračuna.

Gruić je pak poručio kako misli da bi trebalo omogućiti nasljeđivanje barem 50% mirovine preminulog bračnog druga.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP