Prati nas

Mozaik

Ti dam, ti dam, ti dam...

Kako su mali plavi Štrumpfovi osvojili Jugoslaviju

‘Štrumpfovi, ti dobroćudni plavi patuljci, kreću, eto, i u osvajanje naših gledalaca. TV Zagreb pripremila je prvih trinaest polusatnih epizoda o Štrumpfovima, a mi vam predstavljamo glavne Štrumpfove i zagrebačke glumce koji su ih animirali svojim glasovima’, pisao je o velikom animiranom hitu zagrebački Studio 1985. godine.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

strumpfovi, animirani film

U svom pobjedonosnom pohodu svijetom, popularna TV-serija Štrumpfovi stigla je i na naše male ekrane. Zagrebačka Televizija počela je emitirati trinaest epizoda crtane serije o malom plavom narodu i njihovu štrumpfanju kroz život.

Štrumpfovi su zapravo likovi iz stripova nastali u Belgiji, koji se dnevno pojavljuju u novinama cijelog svijeta, a albumi s njihovim dogodovštinama prodaju se u milijunskim nakladama.


Ljupki plavi patuljci – ni žuti ni crni da ne budu rasisti, a ni zeleni da ne budu Marsijanci – dobroćudna su bića. Sa samo četiri prsta ne mogu rukovati oružjem, a žive u prirodi u kućicama-gljivama. Govore nekakvom mješavinom svih jezika – glavno da ih razumiju djeca cijelog svijeta.

Svojom popularnošću ugrozili su Disneyeve likove, pa njihov otac Belgijanac Pierre Culliford, zvan Peyo, koji je danas jednako popularan kao i njegovi likovi, kaže da prije dvadeset i pet godina, kada je stvorio prvog Štrumpfa, nije mogao ni sanjati u što će se sve to izroditi.

Prema njegovim riječima, premda se i njemu ne može vjerovati, jer se, kao i njegovi junaci često štrumpfuje, naziv štrumpf nastao je sasvim slučajno još 1957. godine kad se nalazio na ljetovanju. Tada je s prijateljem jeo pomfrite koji nisu bili dovoljno slani, a u žaru razgovora nije mu pala na um riječ “sol”, pa je pružio ruku i rekao: “Dodaj mi, molim te, dodaj mi… taj, no, Štrumpf!”

Od prvog Štrumpfa do obitelji!

Kao čovjek kojemu je francuski materinji jezik Peyo je, kažu njegovi dobri prijatelji, osjećao posebnu sklonost prema ismijavanju njemačkog, pa je svojim junacima, što je bliže istini, dao nemoguće ime štrumpf koje francuskom uhu zvuči gotovo poput psovke.

Zapravo, prije kao šala, a od tog imena izvode se dalje pridjevi (lijepo je biti štrumpfast) i glagoli (idemo se štrumpfovati) do drugih imenica, kakve su npr. štrumpfomanija ili štrumpfituda.

Praotac plavog plemena koje, eto, sada dolazi i na naše male ekrane, kaže: “U to sam vrijeme radio neki strip sa srednjovjekovnom tematikom. Želio sam ga malo oživiti, pa sam ubacio malog četveroprstog patuljka s bijelom kapicom. Nazvao sam ga štrumpf. Tako je započela Štrumpfomanija.”

Prema Peyoovim riječima njegov je štrumpf dobio i nove prijatelje, pa neprijatelja – zločestog čarobnjaka Gargamela s mačkom. Malo pomalo njegovi su stripovi najprije zasjenili, a onda i sasvim istisnuli druge junake. Od jednog štrumpfa nastala je cijela Štrumpfija nastanjena raznim Štrumpfovima i Štrumpfetama.

Danas ta obitelj broji dvjesta članova: od mudrih staraca i Štrumpfa šaljivdžije čiji darovi eksplodiraju u rukama oduševljenog daroprimca, do štrumpfića, dojenčeta koje se nedavno rodilo u SAD, gdje je njihov autor Peyo završio prvi crtić sa svojim junacima.

Plavokošci osvajaju svijet

Danas je štrumpfituda velik i unosan posao: samo u Francuskoj proda se godišnje petnaest milijuna Štrumpfova! Štrumpfovi se po licenci proizvode još u dvadesetak drugih zemalja. Dobivaju svoje parkove u SAD, pojavljuju se u reklamama, izlaze gramofonske ploče, stripovi, albumi i, sada, serije.

Toj plavoj invaziji podlegla je odmah nakon Beogradske i Zagrebačka Televizija, te otpočela sa sinhronizacijom te serije. Prema riječima režiserke nasinhronizacije Biserke Vučković upravo je zgotovljeno prvih trinaest epizoda, nakon čega će se odmah započeti s radom na slijedećih trinaest epizoda sve redom dražesnih, poetičnih pričica o plavoj obitelji.

“Nakon prijevoda mi radimo vlastiti dijalog”, kaže Biserka Vučković o radu na toj seriji. “Naime, ubacujemo neke naše štoseve, a i sami glumci poneseni Štrumpfovima i njihovim doživljajima dodaju mnogo svoga. Čitav je taj posao mukotrpan, ali, svi se zabavljamo na račun Štrumpfova…”

Prema riječima redateljke Biserke Vučković, koja je za naše gledaoce pripremila i poznate crtiće, kao što su Kremenko, Piksi i Diksi, Ogi i Dogi, Kalimero, Zekoslav Mrkva i druge, efekti i glazba, i slika dakako, su originalni, jedino što štrumpfovi govore naš jezik. Za to je zadužena čitava ekipa poznatih glumaca, koji su se već ogledali u brojnim crtićima, a čiji su glasovi poznati širokom televizijskom gledalištu.

Tko su Štrumpfovi?

Prema riječima urednice Vesne Splivalo, svaka epizoda je u pravilu priča za sebe, i u svakoj epizodi Štrumpfove, iako su mali, muče problemi toliko slični našima. Često su na ispitu prijateljstvo, iskrenost, marljivost…

Njihov najveći neprijatelj je Gargamel, čarobnjak koji na sve načine pokušava uhvatiti Štrumpfove. U njegovim, srećom bezuspješnim namjerama, pomaže mu mačak Azriel.

“Ni ja, a ni moj mačak nismo tako jako zločesti kako se to posvuda čuje!” šali se Josip Marotti, na čiji smo glas navikli u mnogim crtićima a koji je sada, u seriji o štrumpfovima, Čarobnjak, glavni neprijatelj simpatičnih štrumpfovaca. Nekadašnji Kamenko, Josip Marotti poručuje: “Bez obzira na Čarobnjakove makinacije štrumpfovi uvijek izvlače živu glavu…”

Za Mladena Šermenta, koji je “posudio” glas Čarobnjakovu mačku Azrielu to je bio najteži posao, budući da mačak nema teksta već mijauče. U početku mu se, kako kaže, to činilo lako, s obzirom na to da nema teksta, a tek kasnije je vidio koliko je to teško.

Glavni zaštitnik je papa štrumpf, u našoj varijanti Ljubo Kapor, otac obitelji, koji zahvaljujući svojim čarolijama i čudesnim travama uvijek spasava svoju djecu-Štrumpfove. Kapor vjeruje da će se ta serija i te kako dopasti gledaocima, a neće proći mnogo pa će mnoge uzrečice štrumpfova doći i u svakodnevni život.

Vedro raspoloženje u seriju unosi Vicko Štrumpf, kojeg igra veteran naših crtića Ivo Rogulja. Poslije Barnija, kojeg je snimio još prije petnaest godina, Rogulja je posuđivao glas Ogiju, Krezumici, patku Dodi, i mnogim drugim popularnim likovima.

Sada kao Vicko pravi uvijek jednu te istu šalu, na koju svi Štrumpfovi uvijek nasjednu: daje poklon koji u rukama daroprimca eksplodira!

Kuki, Vlade Puhala, sanjalica je, Štrumpf koji i na javi sanja. Zanimljiv je i Trubač (ili Svirko), Božidara Košćaka. Prema Košćakovim riječima, to je veseo lik, nešto kao dvorjanin u bajci, koji prije svake akcije zatrubi, ali uglavnom falš, tako da se svi odmah naježe.

Obitelj Štrumpf čini i Lumen, pametni štrumpf, kojem je glas dao Mladen Vasary, zatim tu je Mrgud, Vlade Kovačića, Štrumpf koji stalno mrmlja i gunđa, Hrga, Damira Mejovšeka, snagator, te Majstor, Slobodana Milovanovića, kojem samo ime kazuje da sve popravlja i stavlja u red. Zanimljivi su i likovi Medenog, Dragana Milivojevića, Štrumpfa pjesnika, pa Trapavi Martina Sagnera, i Leni Štrumpf, Mire Šegrta.

Jedini ženski lik, Štrumpfetu, tumači Tanja Knezić-Draganić, koju Gargamel podmeće Štrumpfovima da bi njima lakše vladao. No, ona u društvu Štrumpfova, koji su svi odreda dobri, postaje također dobra i okreće se zajedno sa svojim prijateljima protiv Čarobnjaka i njegovog zločestog mačka Azriela. Kao jedina žena ona ima, dakako, poseban položaj među plavim narodom, te često viče na Štrumpfovce, ali je ta ljutnja kratkog vijeka.

Za sada toliko o trenutno najpopularnijoj seriji u svijetu, koja je svojom popularnošću potukla sve druge crtane junake. (Aleksandar Veljić, Studio, siječanj 1985. / Yugopapir)

.

Show

Jimmy Stanić je u studiju i ponovno snima, pridružila mu se i Barbara

Istinska legenda hrvatske glazbe, Jimmy Stanić (91), ponovno je u studiju gdje s Orkestrom Josipa Cvitanovića snima novi album. Na snimanju mu se pridružila i supruga Barbara.

Silvija Novak

Objavljeno

|

Legendarni Jimmy Stanić ponovno je u studiju, što je vijest koja će sigurno razveseliti njegove brojne obožavatelje. Stanić (91) u studiju Croatia Recordsa snima novi album zajedno s Orkestrom Josipa Cvitanovića, a na snimanju mu se pridružila i supruga Barbara.

Život ove istinske ikone hrvatske glazbe sve je samo ne dosadan i uobičajen. Iako je s vremenom postao gotovo zaštitni znak Zagreba, rodom je iz Dubrovnika, što je možda manje poznato. Živi u Utrinama, iako je zapravo s Trešnjevke. Onu legendarnu bubu više ne vozi, iako ga je vjerno služila čak 30 godina.


Jimmy Stanić se oženio tek u 61. godini, a do 55. živio je kao pravi dečko – s mamom. Susret sa svojom suprugom Barbarom Trohar ovako je opisao: “Ugledao sam je s leđa, a potom pohitao da je vidim i s prednje strane”. Nije se, kaže, ranije ženio jer je čekao pravu i – dočekao je. 

No kao i u svakom braku, i u njihovom ima trzavica, ali sve se to brzo riješi. ”Naljutim se, ali ne mogu reći da se to na meni vidi. Naljute me neke stvari, ali onda ja to s Barbarom rešim”, kazao je Stanić.

Iako mu se bogata karijera proteže na više desetljeća i obilježena je brojnim hitovima poput “Prolazi sve…”, “Kobila Suzy”, “Prsluk pucam”, “Pokloni svoj mi foto”, “Dimnjačar” i mnogim drugima, od glazbe se, priznaje, nije obogatio.

”Ne, nažalost. Ja volim pevati. Nisam nikad nikom rekel – morate mi tolko platiti, inače ne bum peval. Rekel sam: ‘kolko možete tolko mi platite, jebi ga’. U Bosni mi je jedna gatara gatala pa mi veli: ‘dečko, ti ne buš nikad imal gomilu love, al – uvek bu ti kapalo…’ I, tak je do danas”, rekao je svojedobno za Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP