Prati nas

Vijesti

Sitno

Premijeru je plaća porasla za 3.768 kuna. Koliko su za to vrijeme porasle mirovine?

Novac privlači novac, stara je izreka koja sigurno funkcionira u praksi. Od sustava linearnih povišica najviše profitiraju – bogati.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Andrej Plenković (screenshot: Andrej Plenković, MEP/Youtube)

Premijer Andrej Plenković 30. prosinca 2019. godine osvježio je podatke u svojoj imovinskoj kartici. Ono što prvo upada u oči jest porast njegovog osobnog dohotka koji sada iznosi 22.004 kune neto.

Podsjećamo, prošle je godine u istoj rubrici stajalo 21.655 kuna. Krajem 2016. godine, kada je ušao u Banske dvore, plaća mu je iznosila 18.236 kuna. Iz ovih podataka vidljivo je da je za nešto više od tri godine premijerova plaća porasla za 3.768 kuna. U imovinskoj kartici naveo je i stan površine 187 kvadratnih metara vrijedan 2.610.000 kuna, kupljen iz plaće i prodaje imovine. Osim toga, zabilježio je i štednju od 130.000 eura.


Prema službenim podacima Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje prosječna mirovina za prosinac 2016. godine, ostvarena prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (bez  DVO, ZOHBDR i HVO), iznosila je 2.255 kuna. Ista ta mirovina za listopad 2019. godine iznosila je 2.502 kune, što je u promatranom razdoblju porast od sitnih 247 kuna. Pa sad kažite da novac ne privlači novac!

.

Vijesti

Na pragu bijede: 400.000 građana bez ikakvih rezervi za život! Što nam donosi jesen?

Na razini 21 zemlje Europske unije, u kojima je provedeno istraživanje, četvrtina, odnosno 25 posto građana nema na svojim računima dovoljno zaliha za dva mjeseca preživljavanja.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Prvomajski grah u Maksimiru, 2019.

Milijuni građana Europske unije ne mogu preživjeti ni dva mjeseca bez prihoda pa bez pomoći države ne bi mogli podmiriti ni osnovne životne troškove jer nemaju dovoljno ušteđevine. Od svih zemalja EU situacija je najteža upravo u Hrvatskoj u kojoj 18 posto građana, ili gotovo petina, ne bi imalo za hranu i režije kada bi im se mjesečni prihodi prepolovili, javlja Globus.

U Europskoj uniji takvih je prosječno 2 posto. Pokazalo je to istraživanje uglednog Instituta “Bruegel” iz Bruxellesa pod naslovom “Milijuni Europljana ne mogu izdržati dvomjesečni šok u dohotku bez velikodušnih, ciljanih vladinih mjera” koje su tijekom proteklih mjeseci proveli Catarina Midões i Mateo Seré.


Catarina Midões i Seré došli su do alarmantnog zaključka da bi oko 400.000 hrvatskih građana, da izgube mjesečne prihode, bilo istog trena dovedeno na rub siromaštva, a nije utješan ni podatak da čak 69 posto hrvatskih građana nema ni ušteđevinu kojom bi dva mjeseca mogli financirati normalan život, odnosno troškove prehrane i stanovanja.

58 posto Slovenaca može preživjeti na rezervama

Na razini 21 zemlje Europske unije, u kojima je provedeno istraživanje, četvrtina, odnosno 25 posto građana nema na svojim računima dovoljno zaliha za dva mjeseca preživljavanja, a neznatno lošija situacija nego u Hrvatskoj samo je u Litvi, gdje je takvih 71 posto. U Sloveniji na ušteđevinu ne može računati 58 posto građana, dok je u Austriji ili Malti takvih slučajeva tek 10 posto.

Finci i Austrijanci imaju najveće rezerve

Sa 16 posto građana koje pad prihoda od 50 posto baca u siromaštvo Litavci su tek nešto bolji od nas, dok je u drugim državama mnogo manje onih koji su toliko ovisni o redovitim primanjima koja im stižu iz mjeseca u mjesec – u Latviji ih je i u Sloveniji 8 posto, u Grčkoj 5 posto, a u Austriji i Finskoj tek mrvicu više od nula posto, što bi značilo da se stanovništvu tih dviju država životni standard ne bi bitnije promijenio ni kada bi im na dva mjeseca plaća pala 50 posto.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP