Prati nas

Vijesti

Nagrada za roditeljstvo

Zbog majčinstva je uvećana mirovina za više od 10 tisuća žena

Onog trenutka kad žena majka stekne pravo na mirovinu, pripisuje joj se šest mjeseci staža za svako rođeno/posvojeno dijete, što automatski povećava iznos buduće mirovine.

Objavljeno

|

foto: Liana Mikah/Unsplash

Hrvatska se od prošle godine priključila malobrojnim europskim državama koje su uvele takozvanu majčinsku mirovinu, odnosno koje su za svako rođeno dijete “podebljale” radni staž majki za šest mjeseci, javlja Večernji list.

Do 8. siječnja 2020. godine to je pravo konzumiralo 10.189 osoba koje su lani prvi put stekli pravo na mirovinu. Dodavanje staža nije ekskluzivno pravo majki, nego roditelja ili posvajatelja koji se brinuo o djetetu u njegovih prvih šest mjeseci života.


Kako su to uglavnom majke, dodani staž doživljava se i jest pravo žena. Šest mjeseci dodanog staža donosi oko dva posto veću mirovinu, što je za prosječne vrijednosti mirovine oko 50 kuna po jednom djetetu. Ženi koja je rodila troje djece i tijekom radnog vijeka zarađivala nešto manje od prosječne plaće troje djece dodat će na mirovinu 150 kuna.

Iz podataka o broju žena umirovljenih tijekom 2019. godine proizlazi da su tri od četiri nove umirovljenice dobile dodatak na djecu. Tako je od novih umirovljenica njih 2.176 imalo jedno dijete, 6.069 dvoje djece, njih 1.531 troje djece, a ostale su imale četvero i više djece, piše Večernji list.

Dodani staž za djecu nema utjecaja na prve uvjete za mirovinu. No, onog trenutka kad žena majka stekne pravo na mirovinu, pripisuje joj se šest mjeseci staža za svako rođeno/posvojeno dijete, što automatski povećava iznos buduće mirovine. Što je veća mirovina, veći je i dodatak, no u prosjeku za svako dijete mirovina se povećava 50 kuna mjesečno, odnosno 600 kuna godišnje.

.

Vijesti

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP