Prati nas

Vijesti

Nagrada za roditeljstvo

Zbog majčinstva je uvećana mirovina za više od 10 tisuća žena

Onog trenutka kad žena majka stekne pravo na mirovinu, pripisuje joj se šest mjeseci staža za svako rođeno/posvojeno dijete, što automatski povećava iznos buduće mirovine.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

foto: Liana Mikah/Unsplash

Hrvatska se od prošle godine priključila malobrojnim europskim državama koje su uvele takozvanu majčinsku mirovinu, odnosno koje su za svako rođeno dijete “podebljale” radni staž majki za šest mjeseci, javlja Večernji list.

Do 8. siječnja 2020. godine to je pravo konzumiralo 10.189 osoba koje su lani prvi put stekli pravo na mirovinu. Dodavanje staža nije ekskluzivno pravo majki, nego roditelja ili posvajatelja koji se brinuo o djetetu u njegovih prvih šest mjeseci života.


Kako su to uglavnom majke, dodani staž doživljava se i jest pravo žena. Šest mjeseci dodanog staža donosi oko dva posto veću mirovinu, što je za prosječne vrijednosti mirovine oko 50 kuna po jednom djetetu. Ženi koja je rodila troje djece i tijekom radnog vijeka zarađivala nešto manje od prosječne plaće troje djece dodat će na mirovinu 150 kuna.

Iz podataka o broju žena umirovljenih tijekom 2019. godine proizlazi da su tri od četiri nove umirovljenice dobile dodatak na djecu. Tako je od novih umirovljenica njih 2.176 imalo jedno dijete, 6.069 dvoje djece, njih 1.531 troje djece, a ostale su imale četvero i više djece, piše Večernji list.

Dodani staž za djecu nema utjecaja na prve uvjete za mirovinu. No, onog trenutka kad žena majka stekne pravo na mirovinu, pripisuje joj se šest mjeseci staža za svako rođeno/posvojeno dijete, što automatski povećava iznos buduće mirovine. Što je veća mirovina, veći je i dodatak, no u prosjeku za svako dijete mirovina se povećava 50 kuna mjesečno, odnosno 600 kuna godišnje.

.

Vijesti

Bozanić : ‘Roditelji upišite djecu na školski vjeronauk, bez toga nema cjelovitog odgoja’

Vjeronauk je integralni i živi dio školskog kurikuluma, a njegova prisutnost u školi znak je ‘pozitivne laičnosti’ društva. Njegovo mjesto je od neprocjenjive vrijednosti u odgoju i formaciji djece i mladih, kaže nadbiskup.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić uputio je pismo roditeljima školaraca u prigodi završetka školske godine koje prenosimo u cijelosti.

Obraćam vam se u prigodi završetka školske godine koja će svima, a napose učenicima, biti duboko urezana u pamćenje. Ne samo zbog toga što su bili primorani napustiti svoje škole i uključiti se u online učenje, nego i zbog izvanrednih životnih iskustava koja su proživjeli uslijed pandemije virusa COVID-19 i razornog potresa koji je pogodio središte Zagreba i njegovu okolicu. Spomenuti događaji još uvijek, s manjim ili većim intenzitetom, obilježavaju naše živote, živote naših obitelji i cijele društvene zajednice. Pandemija je globalni problem s kojim se suočio cijeli svijet, kako s bolešću tako i s ekonomskim posljedicama, čije razmjere još uvijek nije moguće sagledati.


Virus COVID-19 i potres pokrenuli su u svakome od nas brojna pitanja s kojima se do sada možda nismo ozbiljnije bavili. To posebno vrijedi za djecu i učenike. Mnogima od njih bio je veći izazov izolacija i ograničenje kretanja nego učenje na daljinu, koje su zbog svoje otvorenosti za novo vrlo brzo svladali i time pokazali tehničku i informatičku osposobljenost.

Tehnička znanja i definicije ne daju sve odgovore

No nisu to jedina pitanja s kojima su se u vrijeme pandemije i potresa suočili. Brojna su druga pitanja na koja nije moguće pronaći odgovore u tehničkim znanjima ili definicijama – poput pitanja čovjekove ograničenosti, krhkosti, nemoći, straha, patnje, smrti… Djeca i učenici izbliza su se suočili sa strahom od bolesti, od samoće, od izoliranosti, od potresa, s nemogućnošću kretanja i međusobnog druženja. Mnogi su proživjeli iskustvo razaranja i gubitka vlastitog doma.

Međutim, spomenuti događaji postali su i novi izazovi te su iznjedrili puno dobra. Pred našim su se očima nizali lanci dobrote, velikodušnosti, brižljivosti, požrtvovnosti i darežljivosti brojnih zdravstvenih djelatnika, volontera, karitativnih institucija, ljudi svih životnih dobi koji su posvjedočili što je stvarna snaga u nepredvidivim životnim događajima, kao i u prirodnim katastrofama. Dobrota i osjetljivost za druge, napose za one u potrebi, siguran je odgovor na bilo koju ljudsku nedaću. Djeca i učenici mogli su vidjeti što je zapravo najvažnije u životu pojedinca, obitelji, zajednice i društva te učiti iz dane situacije kako biti dobar, brižljiv, osjetljiv, solidaran, požrtvovan, velikodušan i hrabar. To su vrline s kojima se nitko ne rađa, nego ih svatko od najranije dobi usvaja kroz životni odgoj i obrazovanje.

Dublji životni smisao

Stoga je važno da u vrijeme obrazovanja djeci i učenicima  ponudimo znanja i sadržaje koji će ih osnažiti i pripremiti za suočavanje sa spomenutim situacijama i drugim nepredvidivim životnim iskustvima. Moramo im ponuditi sadržaje koji će ih usmjeravati te im otkrivati dublji životni smisao. Tu posebno mislim na predmet školskog vjeronauka.

Vjeronauk je integralni i živi dio školskog kurikuluma, a njegova prisutnost u školi znak je “pozitivne laičnosti” društva. Njegovo mjesto je od neprocjenjive vrijednosti u odgoju i formaciji djece i mladih. Bez religiozne dimenzije nema cjelovitog odgoja. Katolički vjeronauk potiče na razmišljanje o najdubljem smislu ljudske egzistencije, onkraj pojedinih znanja, te pomaže pronaći jedinstven smisao, stavljajući u središte ljudsku osobu i njezino dostojanstvo. U Isusu Kristu nudi ključ za razumijevanje sebe, svijeta, života, životnih događaja i vlastitih životnih iskustava.

Omogućiti djeci cjelovit odgoj

Poštovani katolički roditelji, obraćam se posebno vama koji ove godine upisujete svoje dijete u prvi razred osnovne ili srednje škole. Želio bih vas potaknuti da ne propustite za svoje dijete izabrati važnu odgojnu priliku koja se nudi u katoličkom vjeronauku, a koja će vašoj djeci dati dublji i širi pogled na životno obzorje, upoznati ih s temeljima kršćanske vjere i kulture koja duboko obilježava hrvatsku društvenu zbilju; približiti im vrijednost i ljepotu kršćanskih blagdana, tradicije i običaja.

Papa Franjo podsjeća roditelje na njihovo temeljno poslanje: “Stvarati povoljne uvjete za usklađen i pun rast djece, tako da mogu živjeti dobar život, dostojan Boga i konstruktivan za svijet” (Nagovor prigodom Anđeoskog pozdravljenja na blagdan Svete obitelji,  31. prosinca 2017. godine).

Na tom tragu pozivam vas da kod upisa u prvi razred izborom vjeronauka svojoj djeci omogućite cjelovit odgoj, koji uz druga važna i potrebna znanja integrira temeljne kršćanske vrjednote, da bi se djecu i mlade osposobilo za životne sinteze te odgojilo za zrele, odgovorne i cjelovite osobe.

Prošle smo nedjelje proslavili svetkovinu Duhova moleći darove Duha Svetoga. Nikada ne prestanimo zazivati Božju pomoć. U zajedništvu Duha Svetoga, Duha radosti i mira,  želim vas ohrabriti: ne bojte se! Naša je snaga i sigurnost u Božjim rukama. Na sve vas, a posebno na sve učenike i nastavnike, zazivam Božji blagoslov i zagovor Presvete Bogorodice Marije.

Pozdravlja vas vaš nadbiskup.

Josip kardinal Bozanić, v.r.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP