Hrvatska želi promjenu. Nakon Ive Josipovića (SDP), Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ) bit će druga šefica države koja se na Pantovčaku zadržala samo pet godina, piše u analizi za Deutsche Welle Siniša Bogdanić.
U trenutku zatvaranja birališta, sve je bilo jasno – Kolinda Grabar-Kitarović , aktualna predsjednica i kandidatkinja HDZ-a, svoje će mjesto na Pantovčaku prepustiti Zoranu Milanoviću , nekadašnjem premijeru i kandidatu socijaldemokrata. Pokazale su to izlazne ankete dajući znatnu prednost od sedam posto izazivaču, a značajnu prednost potvrdilo je i brojanje glasova kojih je dva-tri sata nakon zatvaranja birališta prebrojano 99,85% posto.
Milanović je osvojio više od 1.034.00 glasova (52,7%), dok je Grabar-Kitarović dobila povjerenje nešto više od 928.000 građana (47,3%). Razlika između dvoje kandidata veća je od 100.000 glasova. Podsjetimo, Grabar-Kitarović je prije pet godina porazila SDP-ovoga kandidata Ivu Josipovića s prednošću od 32.509 glasova. Drugi krug predsjedničkih izbora označila je i veća izlaznost u odnosu na prvi krug, pa je na birališta izašlo više od dva milijuna birača.
“Hvala mojoj protukandidatkinji Kolindi Grabar-Kitarović”, rekao je Milanović u pobjedničkom govoru oštro zaustavljajući one koji su željeli izviždati predsjednicu u odlasku. “Hrvatski građani su me izabrali za predsjednika hrvatske republike, naše republike, svih građana, Hrvata i onih koji to nisu, i sretan sam zbog toga”, riječi su budućeg stanovnika Pantovčaka koji, prema vlastitim riječima, građanima neće nuditi dirljive priče o zajedništvu, već će slušati, misliti i poticati dijalog različitih.
Kolinda Grabar-Kitarović (screenshot: HTV) Sudar vizija Hrvatske
I tijekom izborne kampanje Milanović je obećavao “normalnu državu”, društvo koje ima pravo na mir i sreću, poručivao je da je rat završio. S druge strane, Grabar-Kitarović nudila je domovinski patos, pozivala na zajedništvo iz Domovinskog rata, gotovo svakodnevno nudila niz gafova, otvarajući se liberalnim medijima na izrugivanje. U izravnom televizijskom prijenosu pokazala je da ne razumije način na koji se puni državni proračun prezentirajući javnosti maštoviti porezni perpetuum mobile . Milanović je, s druge strane, kandidatkinji pristupao patronizirajuće, s dozom seksizma, umanjujući njena postignuća i zavidnu međunarodnu karijeru.
“Stavljala sam naglasak na Domovinski rat kao temelj moderne Hrvatske, na branitelje koji su najzaslužniji za našu slobodu, na njihove obitelji, svih poginulih, preminulih, nestalih branitelja i civila, i ja večeras ne namjeravam uzvraćati niskim udarcima. Ali ovo je hrvatska država, krvlju branjena, krvlju nošena i ljubavlju nošena i neka tako i ostane”, kazala je Grabar-Kitarović nakon što je čestitala Milanoviću.
Same su kampanje po svojoj organizaciji također bile inverzne. U nastupima jak Milanović koristio je SDP i slabog stranačkog predsjednika Davora Bernardića kao legitimaciju za izlazak na izbore. Istovremeno je šef HDZ-a i premijer Andrej Plenković zapravo vodio kampanju svoje kandidatkinje čiji su nastupi ponekad bili na rubu razumljivosti i objašnjivosti, a analitičari su ih diskretno nazivali gubljenjem kontrole uživo.
“Dijaspora” nije željela promjene
Rezultate poraza kandidatkinje HDZ-a treba možda tražiti i u refleksu građana na slike opće mobilizacije HDZ-ovih birača u susjednoj Bosni i Hercegovini koje su mediji izdašno prenosili od samog izbornog jutra. Bijes prema onima koji glasaju, ali ne žive u Hrvatskoj bio je gotovo opipljiv. Očekivano, Grabar-Kitarović je na koncu bila izbor hrvatskih građana u inozemstvu kojih je glasalo oko 51 tisuću. U BiH glasalo je 35.545 birača, a čak 92,3% valjanih glasova bilo je za Grabar-Kitarović. I 88% glasača u Njemačkoj dalo je povjerenje HDZ-ovoj kandidatkinji uz 8.041 važeći listić. Glasači u Srbiji podijelili su se u podjednake skupine, 429 ih je željelo predsjednicu, a 417 predsjednika, piše Deutsche Welle .
Zoran Milanović (screenshot: HTV) Slijede turbulencije u HDZ-u
Ovi rezultati označili su i službeni početak nove frakcijske borbe unutar HDZ-a. Glavni tajnik stranke i predsjednik Sabora Gordan Jandroković – kojeg javnost doživljava kao stranački semafor, onog koji se prvi javno odriče onih koji su na listi za otpis – znakovito je kritizirao kampanju za koju kaže da je bila previše desna, ‘desnija’ od politike koju vodi HDZ. Treba znati da je ključna osoba drugog kampanjskog kruga Milijan Brkić , Plenkoviću nesklon lider desnog krila stranke, čiji je glavni zadatak bila mobilizacija birača u BiH. I saborski zastupnik te bivši HDZ-ov ministar vanjskih poslova Miro Kovač , pretendent na mjesto šefa stranke, kazao je jasno da je Grabar-Kitarović žrtva Plenkovićeve politike. Ona, pak, usprkos nagađanjima da je već našla novu inozemnu gažu, poručuje da će ostati u Hrvatskoj. Za sada nema naznaka da će zauzeti neku važnu ulogu unutar stranačke hijerarhije.
“Bit će tvrda kohabitacija u skladu s Ustavom i zakonom. Imamo mi dugu povijest odnosa, a ovu recentnu koju je on svojim izjavama začinio kako ja nisam ni 2016., vidjet ćemo i razgovarati i dalje”, rekao je pred novinarima o budućoj suradnji s Milanovićem premijer Andrej Plenković. Premijera, pak, podsjetimo još jednom, sredinom godine očekuju unutarstranački izbori. “Tko god se želi kandidirati, neka se kandidira, mi smo u ove tri i pol godine napravili jako puno, to ćemo nastaviti i dalje, a naši članovi će odlučiti tko će stranku voditi dalje”, zaključio je.
