Hrvatska želi promjenu. Nakon Ive Josipovića (SDP), Kolinda Grabar-Kitarović (HDZ) bit će druga šefica države koja se na Pantovčaku zadržala samo pet godina, piše u analizi za Deutsche Welle Siniša Bogdanić.

U trenutku zatvaranja birališta, sve je bilo jasno – Kolinda Grabar-Kitarović, aktualna predsjednica i kandidatkinja HDZ-a, svoje će mjesto na Pantovčaku prepustiti Zoranu Milanoviću, nekadašnjem premijeru i kandidatu socijaldemokrata. Pokazale su to izlazne ankete dajući znatnu prednost od sedam posto izazivaču, a značajnu prednost potvrdilo je i brojanje glasova kojih je dva-tri sata nakon zatvaranja birališta prebrojano 99,85% posto.

Milanović je osvojio više od 1.034.00 glasova (52,7%), dok je Grabar-Kitarović dobila povjerenje nešto više od 928.000 građana (47,3%). Razlika između dvoje kandidata veća je od 100.000 glasova. Podsjetimo, Grabar-Kitarović je prije pet godina porazila SDP-ovoga kandidata Ivu Josipovića s prednošću od 32.509 glasova. Drugi krug predsjedničkih izbora označila je i veća izlaznost u odnosu na prvi krug, pa je na birališta izašlo više od dva milijuna birača.

“Hvala mojoj protukandidatkinji Kolindi Grabar-Kitarović”, rekao je Milanović u pobjedničkom govoru oštro zaustavljajući one koji su željeli izviždati predsjednicu u odlasku. “Hrvatski građani su me izabrali za predsjednika hrvatske republike, naše republike, svih građana, Hrvata i onih koji to nisu, i sretan sam zbog toga”, riječi su budućeg stanovnika Pantovčaka koji, prema vlastitim riječima, građanima neće nuditi dirljive priče o zajedništvu, već će slušati, misliti i poticati dijalog različitih.

Sudar vizija Hrvatske

I tijekom izborne kampanje Milanović je obećavao “normalnu državu”, društvo koje ima pravo na mir i sreću, poručivao je da je rat završio. S druge strane, Grabar-Kitarović nudila je domovinski patos, pozivala na zajedništvo iz Domovinskog rata, gotovo svakodnevno nudila niz gafova, otvarajući se liberalnim medijima na izrugivanje. U izravnom televizijskom prijenosu pokazala je da ne razumije način na koji se puni državni proračun prezentirajući javnosti maštoviti porezni perpetuum mobile. Milanović je, s druge strane, kandidatkinji pristupao patronizirajuće, s dozom seksizma, umanjujući njena postignuća i zavidnu međunarodnu karijeru.

“Stavljala sam naglasak na Domovinski rat kao temelj moderne Hrvatske, na branitelje koji su najzaslužniji za našu slobodu, na njihove obitelji, svih poginulih, preminulih, nestalih branitelja i civila, i ja večeras ne namjeravam uzvraćati niskim udarcima. Ali ovo je hrvatska država, krvlju branjena, krvlju nošena i ljubavlju nošena i neka tako i ostane”, kazala je Grabar-Kitarović nakon što je čestitala Milanoviću.

Same su kampanje po svojoj organizaciji također bile inverzne. U nastupima jak Milanović koristio je SDP i slabog stranačkog predsjednika Davora Bernardića kao legitimaciju za izlazak na izbore. Istovremeno je šef HDZ-a i premijer Andrej Plenković zapravo vodio kampanju svoje kandidatkinje čiji su nastupi ponekad bili na rubu razumljivosti i objašnjivosti, a analitičari su ih diskretno nazivali gubljenjem kontrole uživo.

“Dijaspora” nije željela promjene

Rezultate poraza kandidatkinje HDZ-a treba možda tražiti i u refleksu građana na slike opće mobilizacije HDZ-ovih birača u susjednoj Bosni i Hercegovini koje su mediji izdašno prenosili od samog izbornog jutra. Bijes prema onima koji glasaju, ali ne žive u Hrvatskoj bio je gotovo opipljiv. Očekivano, Grabar-Kitarović je na koncu bila izbor hrvatskih građana u inozemstvu kojih je glasalo oko 51 tisuću. U BiH glasalo je 35.545 birača, a čak 92,3% valjanih glasova bilo je za Grabar-Kitarović. I 88% glasača u Njemačkoj dalo je povjerenje HDZ-ovoj kandidatkinji uz 8.041 važeći listić. Glasači u Srbiji podijelili su se u podjednake skupine, 429 ih je željelo predsjednicu, a 417 predsjednika, piše Deutsche Welle.

Slijede turbulencije u HDZ-u

Ovi rezultati označili su i službeni početak nove frakcijske borbe unutar HDZ-a. Glavni tajnik stranke i predsjednik Sabora Gordan Jandroković – kojeg javnost doživljava kao stranački semafor, onog koji se prvi javno odriče onih koji su na listi za otpis – znakovito je kritizirao kampanju za koju kaže da je bila previše desna, ‘desnija’ od politike koju vodi HDZ. Treba znati da je ključna osoba drugog kampanjskog kruga Milijan Brkić, Plenkoviću nesklon lider desnog krila stranke, čiji je glavni zadatak bila mobilizacija birača u BiH. I saborski zastupnik te bivši HDZ-ov ministar vanjskih poslova Miro Kovač, pretendent na mjesto šefa stranke, kazao je jasno da je Grabar-Kitarović žrtva Plenkovićeve politike. Ona, pak, usprkos nagađanjima da je već našla novu inozemnu gažu, poručuje da će ostati u Hrvatskoj. Za sada nema naznaka da će zauzeti neku važnu ulogu unutar stranačke hijerarhije.

“Bit će tvrda kohabitacija u skladu s Ustavom i zakonom. Imamo mi dugu povijest odnosa, a ovu recentnu koju je on svojim izjavama začinio kako ja nisam ni 2016., vidjet ćemo i razgovarati i dalje”, rekao je pred novinarima o budućoj suradnji s Milanovićem premijer Andrej Plenković. Premijera, pak, podsjetimo još jednom, sredinom godine očekuju unutarstranački izbori. “Tko god se želi kandidirati, neka se kandidira, mi smo u ove tri i pol godine napravili jako puno, to ćemo nastaviti i dalje, a naši članovi će odlučiti tko će stranku voditi dalje”, zaključio je.