Prati nas

Vijesti

Tko je kriv?

Župan Kolar: ‘Nismo dali dozvole za te objekte, ne osjećam se odgovornim’

‘U onom trenutku kad izdamo rješenje za rad, tu prestaje svaka naša ingerencija nad tim domom. U ovih sedam godina nitko nije znao da dom radi na ovaj način’, kaže župan.

Objavljeno

|

screenshot: HTV

Krapinsko-zagorski župan Željko Kolar govorio je u programu RTL televizije o tragediji koja se dogodila u stračkom domu “Zelena oaza” u Andraševcu. Dan nakon što je živo izgorjelo šestero staraca, građani traže krivce – prvenstveno u institucijama. Naime, ovaj dom inspekcija je zadnji puta posjetila prije sedam godina.

“Prema informacijama koje imam, svi su napustili dom, njih devet je u Loboru, a njih 12 napustilo je dom u režiji obitelji. Neki su ih prebacili kod sebe doma, a neki su otišli u druge obiteljske domove”, kazao je župan o štićenicima koji su bili smješteni u drugom objektu koji nije izgorio.


“Ovaj dom nije na ovoj adresi Dolinska 22, niti glavni niti pomoćni objekt, nisu imali dozvolu za rad. Shodno tome, nismo im izdali dozvole za početak rada. A kako je to moguće? To nije u našoj nadležnosti. Na temelju zahtjeva, formiram komisiju koja izlazi na teren i izašla je na adresu Dolinska 8 te je 2012. izdana dozvola za osam osoba. Iduće godine izdana je dozvola za proširenje kapaciteta za još pet korisnika. Također su zadovoljeni uvjeti pa smo izdali papire. Samo za adresu Dolinska 8 i za 13 korisnika.”

No kako je moguće da nisu znali da u tako malom mjestu posluje dom bez sređenih papira? “Nije to tako malo područje, Krapinsko-zagorska županija ima 130.000 stanovnika, sedam gradova i 25 općina. U onom trenutku kad izdamo rješenje za rad, tu prestaje svaka naša ingerencija nad tim domom. U ovih sedam godina nitko nije znao da dom radi na ovaj način. Kad izdamo rješenje, oni moraju doći s njim i upisati se u Upisnik pružatelja usluga u Ministarstvu demografije, obitelji, mladih i socijalne politike te nakon toga počinje rad”, tvrdi župan Kolar.

Takva situacija svakako je zabrinjavajuća jer tko zna koliko domova posluje na identičan način. Svejedno, župan odgovornost ne osjeća. “Ne osjećam se odgovornim. Ovdje možemo samo konstatirati da sustav ne radi, nije to prebacivanje odgovornosti jer mi izdajemo dozvole samo za ono za što postoje zahtjevi. Ne treba od ovoga raditi medijsku priču, tragedija je prevelika. Inspekcija ne može ući u dom za koji ne postoje prijave i to je ono što ne valja, sustav ne valja”, nervozno ističe Kolar.

Nije htio govoriti o odgovornosti, odnosno, koga smatra krivim za tragediju. “Možemo govoriti o odgovornosti voditeljice doma, koja je radila u prostorima koji nisu bili prijavljeni i bez dozvola za rad”, zaključio je u programu RTL-a Željko Kolar.

.

Vijesti

Kako je Hrvatska pošta gulila mirovinski fond i zašto poštar ne nosi mirovine

Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima.

Objavljeno

|

Autor

Nosi li poštar mirovinu?

Umirovljeni nakon 1. siječnja 2014. godine i dalje nisu u mogućnosti ostvarivati pravo na besplatnu dostavu mirovine do kućnog praga, jer je to pravo ukinuo Mirando Mrsić svojedobnim izmjenama Zakona o mirovinskom osiguranju.

Zašto je to učinio? Da bi pogodovao bankama ili zato da bi uštedio novac mirovinskom fondu? Odgovor na ova pitanja donosi Glas umirovljenika koji je u komunikaciji s HZMO-om doznao da je u 2013., posljednjoj godini prije ukidanja besplatne dostave mirovina poštom, evidentirano 188.077 umirovljenika koji su je tako primali.


“Za to je HZMO morao plaćati Hrvatskoj pošti 79.151.148 kuna, što se ondašnjem gospodinu ministru rada i mirovinskog sustava učinilo preskupo, pa je poštara koji zvoni na vrata s mirovinom naprosto ukinuo. No, matematika kaže da je po jednoj dostavi mirovine to koštalo čak 35 kuna”, piše Glas umirovljenika pa nastavlja: “No, gle, 2019. godine, preostalo je još samo 85.978 umirovljenika kojima poštu donosi poštar, a to sada košta HZMO oko 20,9 milijuna kuna.”

Uz malo matematike, to iznosi samo 20 kuna po mirovinskoj uputnici, 40 posto manje no prije šest godina. Dakle, da je ta cijena bila u primjeni 2013. godine, ne bi se iz mirovinskog fonda isplaćivalo 79 milijuna, već samo 45 milijuna kuna godišnje.

Što to znači? Da je pošta neopravdano gulila mirovinski fond ili je netko u priči imao svoje duge prste? Iz Hrvatske pošte uskraćuju gore iznesene podatke, ali, piše Glas, pokušavaju se prikazati dobrotvorima koji za potrebe „malog broja aktivnih korisnika“ koji sami plaćaju za dostavu mirovine poštom, to ne čine iz profita.

Pa da vidimo koliko to košta? Pošta piše sljedeće: „Kako bi izašli u susret svim umirovljenicima koji žele mirovinu primati na svojoj kućnoj  adresi, s Hrvatskom poštanskom bankom dogovorili smo model isplate sredstava s tekućeg računa otvorenog u HPB-u na adresi korisnika. Ovu uslugu nazivamo ‘Bankomat na domu’.“

Uzmimo da mirovinu u zabit ruralnog područja, neke periferije, planine ili otoka ili na peti kat bez lifta, prima umirovljenik s prosječnom mirovinom od 2.504 kune, za što mora pošti platiti jedan posto vrijednosti mirovine i još deset kuna, što iznosi nešto više od 35 kuna. Vratili smo se tako u 2013., samo je u međuvremenu stotinjak tisuća potrebitih starijih osoba zakinuto za jedno od svojih temeljnih prava – dostavu zaslužene mirovine. Jer nije ju dovoljno obračunati i ispisati na papir, niti poslati u banku. Ona mora biti dostupna korisniku, a to više nije.

Čiji je to profit? Pa, pošte i banaka, i to na račun najslabijih i najranjivijih u društvu. Sindikat umirovljenika očekuje da će se sada već šestogodišnja borba, uz podršku Pučke pravobraniteljice, konačno završiti s povratkom poštara koji zvoni na vrata potrebitim umirovljenicima. (J. A. Petrović, Glas umirovljenika)

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP