Prati nas

Vijesti

Marina Pavković je objasnila zašto od bogataša očekuje spašavanje Imunološkog zavoda, pisala je i premijeru

Situacija u kojoj je Imunološki, kaže Pavković, jest nacionalno sramota. Ali sramota su, dodaje, i svi oni koji to ne prepoznaju ni kada im se ovako objasni.

Siniša Bogdanić

Objavljeno

|

Zlatko Dalić, Emil Tedeschi i Luka Modrić (screenshot: Youtube)

U jeku pandemije koronavirusa stručnjakinja za strateško planiranje i prostorni branding Marina Pavković pokrenula je Facebook apel u kojem je od bogatih poslovnih ljudi i ultrabogatih sportaša zatražila da ulože mali dio svog bogatstva u oživljavanje strateški važnog Imunološkog zavoda.

Apel je doživio široko odobravanje javnosti i samo je s naše stranice podijeljen više od 9.000 puta. Nakon jakog potresa koji je pogodio Zagreb, smatra Pavković, još je jasnije koliko je Imunološki važan za naše društvo. I zato je pisala premijeru Andreju Plenkoviću (HDZ). U razgovoru za MojeVrijeme.hr, objasnila je zašto smatra da bi bogati Hrvati trebali podignuti Imunološki te što očekuje od predsjednika Vlade.


“Kada smo svi u ugrozi koja je iznenadila farmakološku industriju, vlade i javnost – jedino što imamo jest reakcija resursima koji su na raspolaganju. Jedan od tih resursa je akumulirano bogatstvo kod određenih skupina”, objašnjava nam Pavković zašto je apel usmjerila na poslovne milijardere i ultrabogate sportaše. “Ako imamo resurs koji je akumulirani kapital, ako imamo Imunološki koji je mrtvi kapital, razumno je spojiti ta dva kapitala i stvoriti društvenu vrijednost.”

Marina Pavković (foto: privatni album)

Bitno je, kaže naša sugovornica, da poslovnjaci to učine prvenstveno za sebe, svoju djecu i obitelj, a potom za svoje radnike, jer danas krucijalno nedostaje radne snage. Trebali bi, objašnjava, to učiniti i zbog društvene i korporativne odgovornosti. Sportaši bi, smatra Pavković, trebali postupiti isto, jer Imunološki zavod jest zanemareno nacionalno blago. “On postoji, a ne postoji. S proizvodnjom interferona je nekada značajno sudjelovao na svjetskom tržištu. Ako sportaši, kao deklarirani rodoljubi i domoljubi koje je nacija nosila od aerodroma do Trga, zaista osjećaju da mogu pomoći zemlji koju toliko silno vole i za čiju zastavu igraju – neka pomognu tako što će uložiti u ustanovu nacionalnog značaja.”

Situacija u kojoj je Imunološki, kaže Pavković, jest nacionalno sramota. Ali sramota su, dodaje, i svi oni koji to ne prepoznaju ni kada im se ovako objasni. “Ja od njih nisam tražila da pomognu javnom zdravstvu kako je u ovoj pandemiji pomagao Armani ili Chiara Ferragni, koji su skupili oko 5 milijuna eura. Oni to moraju raditi, jer nemaju Imunološki. Hrvatski bogataši i milijarderi imaju Imunološki zavod, rijetku instituciju u svijetu. Nisam ih pozvala da ulažu u potrošni materijal pa da kažu da to može država, nego da ulože u trajnu vrijednost. To je bio moj osnovni razlog.”

Andrej Plenković ( screenshot: MEP/Youtube)

Hoće li prenijer Andrej Plenković (HDZ) ozbiljno shvatiti pismo koje mu je uputila? Pavković kaže da je to stvar integriteta čovjeka koji je na vrhu hijerarhije moći. “To je pitanje prepoznavanje ključne teme, a koronavirus jest takva tema u Hrvatskoj i svijetu. Ako on ne prepozna da je sada trenutak da uloži tih 400 milijuna kuna, sad ili nikad, i da tako umiri naciju, to onda nije moj problem. Ali ja mu javno govorim. Nisam liječnica, već doktorica arhitekture i ekonomistica. Meni je kao znanstvenici i građanki jasno koliko je važno da mene i druge ljude čuje. Uhvatila sam se toga, jer sam smatrala da ovo treba istjerati do kraja”, zaključuje Pavković. Pismo koje je poslala premijeru Republike Hrvatske pročitajte u nastavku.

Poštovani predsjedniče Vlade, gospodine Plenković,

s obzirom na izuzetne okolnosti vezano uz epidemiju COVID-a 19 i razorni potres u Zagrebu s kojima se kao predsjednik Vlade upravo suočavate, dozvolite da Vam iskažem priznanje vezano uz visoku razinu upravljanja u kriznim situacijama. I političkim pristašama i oponentima je lako prepoznati kada se radi dobro i kada je stručnom timu zaduženom za upravljanje krizom omogućena maksimalna stručnost. Izbor profesora Beroša na mjesto ministra zdravstva je svakako jedno od zaslužnijih imenovanja, s obzirom da ministrov profesionalni i osobni integritet krajnje imponira u ovoj višestruko kriznoj situaciji. Jednako, kao i njegovog tima.

Upravo zato je pravi trenutak da se na političku scenu snažno vrati tema aktiviranja Imunološkog zavoda – institucije od nacionalnog značaja – u punom opsegu. Više je aspekata koji govore tomu u prilog.

Prvo, upravo svjedočimo nezapamćenoj virusnoj pandemiji koja je nespremnom zatekla korporativnu farmakološku industriju koja nema konkretno rješenje i koja odgovarajuće cjepivo prognozira izbaciti za 12 do 18 mjeseci. To je, naravno, prekasno za akutnu situaciju u kojoj se i mi, kao i čitav svijet nalazi, pa se viroza između ostalog u međuvremenu liječi interferonom, proizvodom kojim je Imunološki zavod u Zagrebu pokrivao respektabilnih 13% svjetske proizvodnje.

Drugo, obrana imuniteta je obrana zdravlja naše nacije za sve slijedeće virusne epidemije i pandemije koje neminovno dolaze. Zato obnovi i punom kapacitetu rada Imunološkog zavoda, u svrhu istraživanja i proizvodnje imunoloških i bioloških lijekova, treba prići odgovorno i odlučno odmah, bez čekanja.

Treće, kalkulacija potrebnih ulaganja koja se od početnih stotinjak milijuna kuna za povrat otvorenih dugovanja zapuštenog zavoda, pa preko tristo ili nešto više milijuna kuna za modernizaciju proizvodnje, penje sve zajedno do okvirnih četiri do pet stotina milijuna kuna, predstavlja doslovno minoran iznos za društvenu korist koja će se ulaganjima ostvariti.

Zaključno, poštovani predsjedniče Vlade apeliram na Vašu svijest o važnosti aktualnog i budućeg trenutka. Sve dosadašnje hrvatske Vlade potrudile su se da, u najmanju ruku, nečinjenjem dopuste i omoguće sumrak Imunološkog zavoda, te dragocjene zdravstvene ustanove. Vrijeme je da se upali svjetlo. Pozivam Vas da to učinite, u svoje osobno ime, kao građanka i znanstvenica, te u ime 4.400 ljudi koji su u tjedan dana aktivnosti na društvenim mrežama direktno podržali i podijelili inicijativu o potrebi operativnog osposobljavanja Imunološkog zavoda. Posredno, inicijativu su podržali deseci tisuća ljudi, što bi trebalo biti dovoljno da odgovoran državnik ozbiljno shvati glas javnosti u potrebi.

Dodatno, da bi ova nekad ugledna znanstvena institucija što prije dobila priliku opet postati igrač svjetskog značaja, pozvala sam javno i naše najbogatije kompanije i njihove čelnike, kao i vrhunski plaćene sportaše, da se donacijama uključe u ostvarenje ovog iznimnog cilja od nacionalnog interesa.

S poštovanjem i očekivanjem, Dr.sc. Marina Pavković, dipl.oec.

.

Vijesti

Top ljestvica mirovinskih sustava. Pogledajte gdje se nalazi Hrvatska

Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

S prosječnom ocjenom od 4.05 naš mirovinski sustav zauzeo je 46 mjesto među 70 zemalja obuhvaćenih globalnim istraživanjem njemačkog osiguravateljskog diva Allianz o stanju mirovinskih sustava u svijetu.

Kako je izvijestio Jutarnji list, od europskih zemalja niže od nas na Allianzovoj ljestvici samo su Slovenija, Rumunjska, Portugal i Francuska, dok su ispred nas, među ostalim, brojne azijske ali i neke latinoameričke zemlje poput Perua i Kolumbije.


“Indeks 4.0 znak je da tako ocijenjen sustav i dalje pridaje veću težinu blagostanju sadašnje generacije umirovljenika nego budućim obveznicima poreza i doprinosa. Kompromis između održivosti i prikladnosti mirovinskog sustva i dalje predstavlja pritisak za donositelje odluka”, navode autori Allianzova istraživanja u kojem se najbolje mirovinske sustave ocijenjuje jedinicom. No, nijedan sustav nije ovom prilikom zaradio jedinicu, a najbolji su Švedska (prosječna ocjena ili indeks 2.91), Belgija, Danska, Novi Zeland i SAD s indeksom 3.05.

Hrvatska je ocijenjena ‘četvorkom’ ili ocjenom neznatno višom, u dvije od tri osnovne grupe trideset pokazatelja na osnovu kojih Allianz ocjenjuje stanje u mirovinskom sustavu. Riječ je o grupama financijske i demografske osnove i održivost mirovinskog sustava, dok je u grupi prikladnost mirovinskog sustava prošla nešto bolje s ocjenom 3,69.

U ukupnoj ocjeni mirovinskog sustava održivost i prikladnost nose veći dio ocjene u odnosu na demografske i financijske osnove. U grupi financijske osnove mirovinskog sustava, primjerice, visina izdvajanja proračunskog novca za starije osobe iznosi 70 posto, a visina budžetskog deficita 30 posto ocjene. Unutar održivosti najveći udio nosi godina umirovljenja, a najmanji formula izračuna mirovine.

Kada se ocjene koje su u ovome istraživanju dodijeljene Hrvatskoj promotre prema pokazateljima koje ulaze u ocjene i u odnosu na težinu koju nose, dolazi se, među ostalim, do zaključaka da loša ocjena održivosti proizlazi iz ubrzanog starenja stanovištva uslijed koje će do 2050. udio neaktivnog stanovništva u ukupnoj populaciji iznositi čak 55 posto, te iz raskoraka dobne granice za stjecanje prava na mirovinu s očekivanim rastom životne dobi.

Kada je u pitanju nešto povoljnija prikladnost (indeks 3,7) našeg mirovinskog sustava u odnosu na održivost i financijsko-demografska kretanja, i tu ima mjesta za napredak kad su u pitanju privatna štednja osiguranika te mogućnosti zapošljavanja osoba treće dobi.

“Očekivano trajanje života ljudi nikada nije bilo tako visoko kao danas, od prosječnih 63 godina u Africi do 83 godine u Australiji i na Novom Zelandu. Demografi su optimistični oko daljnjeg produljenja prosječnog životnog vijeka. Jedna od posljedica takvog trenda je da će se stanovništvo u dobi za umirovljenje s sadašnjih 728 milijuna povećati do 2050. na milijardu i pol”, ističu autori istraživanja koji su svoje rezultate, kako i sami napominju, podastrli u vrlo specifičnome trenutku kada su fokusi država na obrani od koronavirusa i borbi protiv klimatskih promjena uslijed zagađenja okoliša.

Unatoč trenutnoj usredotočenosti zemalja na druge teme, istraživači Allianza procjenjuju da će se mirovinski sustavi sigurno vratiti u fokus politika država zbog spomenutih demografskih trendova, s tom razlikom, upozoravaju, što su financijske mogućnosti država zbog troškova saniranja gospodarskih posljedica koronavirusa sada znatno sužene, zaključuje Jutarnji.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP