Prati nas

Vijesti

Ruka protiv

Umirovljeničke udruge u šoku: ‘Hrelja je glasao protiv povećanja cenzusa za dopunsko’

Tijela upravljanja umirovljeničkih udruga MUH-a i SUH-a, oštro osuđuju i vrijeđanja i omalovažavanja legalno izabranih predstavnica umirovljenika i pitaju se kako je moguće, da nakon uspješnog pomaka u rješavanju ovog krupnog problema za najsiromašnije umirovljenike protiv bude glas predstavnika jedine umirovljeničke stranke.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Silvano Hrelja

Matica umirovljenika Hrvatske i Sindikat umirovljenika Hrvatske pozdravljaju odluku Vlade i Hrvatskog sabora kojom se u Zakonu o dobrovoljnom zdravstvenom osiguranju povećao prihodovni cenzus za ostvarivanje prava na besplatnu policu dopunskog zdravstvenog osiguranja.

To će, kažu, najviše koristiti tisućama umirovljenika s niskim mirovinama, koji su zbog usklađivanja mirovina besplatno dopunsko već izgubili ili bi ga izgubili. Time je  okončana višegodišnja borba i lobiranje umirovljeničkih udruga, kao i dogovor postignut u prosincu prošle godine između predstavnika umirovljenika u Nacionalnom vijeću za umirovljenike i starije osobe s predsjednikom Vlade Andrejom Plenkovićem.


U priopćenju koje su najveće umirovljeničke udruge poslale medijima stoji da su predstavnici umirovljenika zahtijevali da se novi cenzus utvrdi na razini hrvatske linije siromaštva, a to je trenutno 2.485 kuna, međutim kako potrebna sredstva nije bilo moguće osigurati, prihvatilo se kompromisno rješenje, uz uvjet da se svake godine cenzus usklađuje s rastom mirovine.  Time je novi cenzus porastao za 60 kuna – na 2.000 kuna za samca, odnosno za 47 kuna – na 1.563 kune po članu obitelji.

Time će se omogućiti povratak  više tisuća umirovljenika u sustav besplatnog dopunskog osiguranja, te zaustaviti njihovo ispadanje iz sustava i zbog mizernog povećanja mirovina od desetak kuna. Tako je započeto rješavanje jednog od dugotrajnih umirovljeničkih problema, jer cenzus nije mijenjan čak od 2004. godine. Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe, kao savjetodavno tijelo Vlade RH, podržalo je prijedloge i rješenja umirovljeničkih predstavnika u tom tijelu.

Ono što, pišu umirovljeničke udruge, iznenađuje jest da je jedini izabrani predstavnik umirovljenika u Hrvatskom saboru glasao protiv takvog nespornog pomaka u korist najsiromašnijih umirovljenika, i to zato jer prije par mjeseci nije prošao njegov stranački prijedlog zakona za povećanje cenzusa. Dugovječni umirovljenički zastupnik, koji od svoje 45. godine života predstavlja umirovljenike, doveo je u pitanje pravo umirovljeničkim udrugama da sudjeluju u pokretanju inicijativa i prijedloga za promjenu zakona, tvrdeći da samo on kao legalni predstavnik u Saboru može predstavljati umirovljenike.

Začuđujuće je da za saborskom govornicom i u medijima već mjesecima napada udruge koje su aktivno uključene u rješavanje problema i koje su se potvrdile kao njihovi autentični predstavnici. U raspravi u Hrvatskom saboru je bila čak i teza da se prihvaćanjem inicijative umirovljeničkih udruga dovodi u pitanje parlamentarizam, što je elementarno nepoznavanje demokracije i uloge udruga u društvu.   Čelnice umirovljeničkih udruga ponavljano naziva “samozvanima”, iako su u skladu s važećim zakonima i propisima legalno izabrane za predsjednice Matice i SUH-a, a uz to su imenovane u Nacionalno vijeće za umirovljenike i starije osobe koje, kao savjetodavno tijelo Vlade RH, djeluje još od 2010. godine. Zajedno s njima u Nacionalnom vijeću su još četiri  predstavnika umirovljenika i predstavnici četiriju ministarstava te HZMO-a i HZZO-a,  pa je to tijelo postalo relevantno mjesto socijalnog dijaloga umirovljenika i Vlade RH u skladu sa zakonima i suvremenom demokratskom praksom.

Zanimljivo je da je u istom sastavu Nacionalno vijeće djelovalo i u mandatu Vlade u čijoj je koaliciji sudjelovao HSU, kada njihov čelnik Hrelja nije dovodio u pitanje njegovu legalnost, ali ni tada nije podržao zahtjeve umirovljenika za povećanjem cenzusa. Tada su mu u fokusu interesa bili samo osiguranici privatnog osiguravajućeg društva Royal, za koje je svojim glasom HDZ-u za proračun osigurao nacionalizaciju njihovih privatnih mirovina. Hrelja je za govornicom rekao “da se zakon donosi jer se njegovo veličanstvo Andrej Plenković uz kavu dogovorio s vrhuškom samozvanih predstavnica umirovljenika” te da njima trebaju “fotografija i članak, a Vladi privid suradnje i brige”, kazao je Hrelja, čovjek kojemu nisu na srcu umirovljenici, već borba za fotelju u novoj koaliciji sa SDP-om pod svaku cijenu, tvrde SUH i MUH.

Silvano Hrelja je, podsjećaju, tijekom rasprave u Saboru višekratno postavljao pitanje zbog čega aktualna Vlada nije još 2016. godine podigla cenzus nego tek sada pred izbore, jer je očito, zajedno sa svojim sekundantom u raspravi, bivšim ministrom Mirandom Mrsićem, zaboravio njima samima postaviti pitanje zašto nisu promijenili cenzus npr. 2014., u vrijeme kad su oni bili na vlasti, ali to nisu učinili.

Tijela upravljanja umirovljeničkih udruga MUH-a i SUH-a, oštro osuđuju i vrijeđanja i omalovažavanja legalno izabranih predstavnica umirovljenika i pitaju se kako je moguće, da nakon uspješnog pomaka u rješavanju ovog krupnog problema za najsiromašnije umirovljenike protiv bude glas predstavnika jedine umirovljeničke stranke.

Matica umirovljenika i Sindikat umirovljenika izražavaju i zadovoljstvo što je jednoglasno u Hrvatskom saboru usvojen i zakon kojim se obustavljaju svi ovršni postupci u vrijeme posebnih okolnosti vezanih za epidemiju korone, kao i ovrhe na mirovinama. Upravo su umirovljeničke udruge javno zagovarale takvo rješenje, stoji u priopćenju.

.

Vijesti

Bežovan: ‘Možda ćemo vlasnicima apartmana na moru davati 800 kuna nacionalne mirovine’

Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade.

Moje Vrijeme

Objavljeno

|

Autor

Od 1. siječnja iduće godine na snagu stupa Zakon o nacionalnoj naknadi za starije osobe. Ta se naknada prema prvotnoj ideji trebala zvati nacionalnom mirovinom, ali od toga se odustalo iako se u javnosti udomaćio taj naziv. Ideja je da država mjesečnom naknadom u iznosu od 800 kuna olakša život građanima starijima od 65 godina koji nisu ostvarili minimalnih 15 godina radnog staža potrebnih da steknu pravo na redovnu mirovinu.

Ključni kriterij da bi osobe starije od 65 godina bez dovoljno radnog staža ostvarile pravo na tu naknadu jest dohodovni cenzus – prihod po članu kućanstva ne smije biti viši od 800 kuna. No član radne skupine za izradu tog projekta, prof. dr.sc. Gojko Bežovan s Pravnog fakulteta u Zagrebu, upozorava u razgovoru za Net.hr na moguće zlouporabe sustava.


“Postavlja se pitanje jesmo li trebali staviti još neke cenzuse osim dohodovnog, recimo imovinski. Mi u cjelokupnoj praksi imamo relativno malo iskustva kada je u pitanju ciljanje takvih socijalnih mjera, dakle kalibracija socijalnih davanja i uvjeta pod kojima netko nešto dobiva. Može se dogoditi da je netko vlasnik jednog ili dvaju apartmana na moru i da od najma ostvaruje prihode, a mi ćemo mu dati ovaj oblik pomoći. Nadajmo se da će biti relativno mali broj takvih i da zlouporabe neće srušiti svrhovitost ove mjere”, kaže Bežovan.

Profesor je rekao i kako je za vrijeme rada u skupini konzultirao četiri ravnateljice centara za socijalnu skrb jer su tamo najbolje upoznati s mogućim primateljima tih naknada. 

“Kada sam im rekao koji će biti kriteriji i procedura za dodjelu te naknade, rekli su mi kako misle da će biti relativno mali broj osoba za taj oblik socijalne pomoći. Oni koji ostvaruju uvjete već su uključeni u program zajamčene minimalne naknade kao novčane socijalne pomoći. Moguće je da postoji jedan mali dio populacije, možda u nekim ruralnim područjima, mahom starije žene, koji bi moguće mogli biti primatelji tog oblika naknade. Meni je bilo nerealno kada se isprva procjenjivalo da će ih biti 40 tisuća pa čak i 60 tisuća”, rekao je Bežovan za Net.hr.

Nastavi čitati

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP