Prati nas

Aktivno starenje

Uporne kile

‘Ne jedem, a debljam se!’ Zvuči poznato? Evo što kaže psihijatar Hrvoje Handl

Gubitak kilograma nije lak posao, pogotovo nakon neke dobi. No puno je bolje imati višak kilograma, nego naglo mršavjeti i ponovno se debljati.

Silvija Novak

Objavljeno

|

foto: Ehimetalor Unuabona/Unsplash

“Daj pitaj doktora kako je moguće da ja ništa ne jedem, a debljam se”, zamolila me jedna, pedeset-i-nešto godišnja prijateljica kad je čula da ću razgovarati sa stručnjakom baš za te stvari.

Doktor Hrvoje Handl, psihijatar, stručnjak za poremećaje prehrane, samo se nasmijao na pitanje moje prijateljice jer je tako nešto već puno puta čuo.


“Ništa ne jesti, a debljati se znači da se mehanizam metabolizma prilagodio i usporio baš zato što ona ne jede. Bilo bi joj pametnije da jede svaka tri sata i da se redovito kreće. Ima ljudi koji kad se prihvate strukture hranjenja svaka tri sata, i redovito se kreću, smršave više nego kad uđu u restrikciju”, kaže doktor Handl, inače voditelj programa PUT (“promjena unutarnje težine”) u zagrebačkoj bolnici Sveti Ivan.

“Mi upravo to radimo u programu PUT. Nudimo strukturu. Tražimo ljude da nam napišu sve što su jeli i oni kad pogledaju što su sve i kada pojeli, zaprepaste se”, kaže doktor Handl.

Polaznici uključeni u program PUT dobiju psihoterapiju, uče intuitivno kretanje koje im pomaže promijeniti odnos prema vlastitom tijelu, podučavaju ih nutricionizmu i mindfulness meditaciji, pojašnjava Handl i dodaje: “Vaša prijateljica neka si napravi strukturu prehrane i kreće se po volji, želji i s ljubavlju – ne na silu jer moram izgubit određeni broj kalorija, nego u smislu ‘idem sad na Sljeme prošetati s frendovima’. To je bitno. Čim ti neurotski želiš smršaviti, ti ne mršaviš. Svaka neurotska tenzija izaziva neuspjeh. Ako nešto radite s guštom, možete jesti i više. Ako živite s guštom, izgubit ćete kile. Nije kod nje u pitanju to što ona ne jede, a deblja se, nego je u pitanju neko njeno nezadovoljstvo.”

Hrvoje Handl (foto: Silvija Novak)

Lockdown zadatak: Izgubiti višak kilograma

Gubitak neželjenih kilograma – ili barem ne nagomilavanje novih – mnogi su si dali u zadatak sad kad se silom pandemijskih prilika boravi više u kući. No to je mukotrpan posao, a i kad se nešto kila skine, one se znaju brzo vratiti.

Internet nudi mnoga rješenja, no, kako upozorava doktor Handl, “ako guglate ‘diet‘, dobit ćete oko milijardu i 300 milijuna dijeta i dijetni programa. A ako guglate ‘zdrava hrana’ ili ‘balansirana hrana’, dobit ćete puno manje rezultata. Zapitajmo se zašto je to tako?”

Ljudi žele, pa zato i traže, brza rješenja, a mnoge dijete obećanje su upravo toga. Brz dolazak (ili povratak) u unaprijed zadane “gabarite” koji se najčešće daju sasvim fino i precizno izraziti indeksom tjelesne mase (BMI; težina u kilogramima podijeljena s kvadratom visine izražene u metrima; 90 kg / 1,70m x 1,70m = 31,14 BMI), znak je crno-bijelog gledanja na stvari koje su, kaže doktor Handl, puno kompleksnije i s puno više nijansi.

Pretilost, koliko je zapravo ima?

“Jako je važno reći da je puno podataka u vezi s pretilošću proizvedeno, na neki način i zato što je kriterij indeksa tjelesne mase nastao tako što su neki ljudi koji su vodeći stručnjaci za liječenje pretilosti i imaju ustanove za liječenje pretilosti, stvorili te kriterije. Nažalost to je još jedna od igara ove industrije i medicine i fabriciranja podataka. Ovdje ne želim reći da je svaka pretilost na takav način proizvedena, nego da ima puno pretilosti koje to zapravo nisu”, kaže doktor Handl.

“Postoji prekomjerna tjelesna težina, to je indeks iznad 25. I sad se govori o tome da je prekomjerna težina iznad 25 do 30, nakon čega počinje pretilost. Ozbiljna pretilost počinje nakon 35 i ima tri stupnja: od 35, 40 i 45. No bitno je reći da postoji jako puno nijansi i iznimaka i ne treba računati s tim da su ljudi budale pa da im treba sve jako jednostavno nacrtati. No da bi se stvari industrijalizirale, potrebno ih je pojednostaviti, pa onda dođemo do toga da se isključivo liječi pretilost”, kaće doktor Handl i odmah pojašnjava na što konkretno misli:

“Postoje ljudi koji po BMI imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a tako uopće ne izgledaju. Jako je važna konstitucija čovjeka. Netko je krupnije građe, mišićaviji, ili ima nešto više masnog tkiva, ali se osjeća dobro. Znači, u toj prekomjernoj tjelesnoj težini ima puno nijansi. Također, postoje i ljudi koji su u nekom stupnju pretilosti, znači BMI im je iznad 30, no isto tako, dobro se osjećaju. Ako to uzmemo u obzir, epidemija pretilosti gubi na značaju. To ne govorim zato što nema pretilih ljudi i zato što ne postoji sustav liječenja pretilih ljudi – ima ih stvarno puno – no mislim da su neke druge zemlje po tom pitanju puno gore od nas. Osobito SAD, jer imaju vrlo jeftinu i kaloričnu hranu, tamo se jede puno više junk fooda, i tamo je epidemija pretilosti puno naglašenija. Vjerojatno je i smrtnost od korone veća u Americi dijelom i iz tog razloga.”

Dijete daju rezultate, ali koliko dugo?

Među onima koji su odlučiti svoje prekomjerne kilograme ipak malo dovesti u red, značajan je broj onih koji to pokušavaju restrikcijskim dijetama. Jedna od popularniji je tzv. LCHF dijeta, odnosno prehrana sa smanjenim unosom ugljikohidrata, no povećanim unosom masti. Takva dijeta, objašnjavaju njezini pobornici, znači manje kruha i tjestenine, ali zato više mesa, voća i povrća. Rezultati najčešće ne izostaju.

foto: Tumisu/Pixabay

Jedan od zadovoljnih je i Zoran Jurčević koji nam je opisao kako to izgleda u praksi. “Imam 57 godina, a moja supruga 54. Ja sam skinuo 23, a ona 16 kilograma. Za to nam je trebalo malo više od godine dana. Ne držimo se strogo LCHF dijete, pojedemo ponekad nešto od fermentiranih mliječnih proizvoda, jedemo puno voća, ali smo izbacili kruh, tjesteninu, rižu, brašno. Jedemo grašak, grah, ribu… Trudimo se dva tjedna jesti po pravilima LCHF dijete, a onda treći tjedan malo brljamo. Supruga radi, ali nosi si marendu od kuće. Izbjegavamo svu industrijski prerađenu hranu”, govori nam Zoran.

Slično je i iskustvo gospođe Sandre Kandac Kusić: “Imam 52 godine i smršavila sam 25 kilograma. U početku je išlo brzo i skinula sam u 2,5 mjeseca 17 kila, a ovo ostalo po jedan kilogram mjesečno. Prezadovoljna sam sama sa sobom. Prehrana je super i ne gladujem.”

No nisu svi uspjeli skinuti neželjene kilograme izbacivanjem ugljikohdrata. Gospođa Marijana Đuretek požalila nam se da joj ne ide nikako, no prestala se oko toga uzrujavati.

LCHF dijeta ima logiku, ali…

O toj popularnoj dijeti pitali smo i doktora Handla. “Dijete LCHF i slične sve imaju neku svoju logiku i neke svoje znanstvene podloge, ali svako pretjerivanje vas može dovesti na grane gdje više nećete znati što vam se dogodilo. Ne treba ići preko granice. Neki su ljudi tako strukturirani da čitav život prelaze granice i oni ovo što govorim sigurno neće razumjeti. Ali oni ljudi koji mogu osjetiti granice, neka se drže tih granica i žive unutar njih jer ipak je najljepše što duže ostati aktivan, bez boli, gledati svoju djecu i unuke kako rastu i voljeti ih”, kaže doktor Handl.

Upozorava na situaciju u kojoj naše društvo prisiljava ljude koji imaju 130 kila da smršave na 70. No, to je jako opasno, pogotovo kad se radi na brzinu.

“Pametno je mršavjeti sporo i gubiti kile na način da ne osjećaš da ih gubiš već da se čitavo vrijeme dobro osjećaš, da nisi gladan, da nisi frustriran. Ljudi koji na brzinu gube kile, dolaze u situaciju da su jako frustrirani, živčani, nesretni i disfunkcionalni i na poslu i u privatnim odnosima. Takve ljude ćete često sresti od 3. mjeseca pa do ljeta kako se trude stesati u teretanama, od čega zapravo samo raste promet teretanama”, kaže doktor Handl i pojašnjava zašto se događa taj nesretni jo-jo efekt.

Kako brzo smršavjeti?
foto: cocoparisienne/ Pixabay

“Ima ljudi koji stvarno na godišnjoj bazi gube po 20-30 kila, ali i dobivaju tih istih 20-30 kila pa i do 60 kila. To je strašan stres za organizam i postoje znanstveni radovi koji kažu da su zdraviji oni koji imaju čak i imaju ne samo previše kila, nego i jednu razinu pretilosti i imaju je konstantno, nego oni koji gube i dobivaju puno kila. To je strašan stres za tijelo. Taj tzv. jo-jo efekt je objašnjiv u nekoliko rečenica: ako ja svojem tijelu oduzimam hranu i ono je stalno gladno, ono će reći: ‘Sad me mučiš. Čekam da to prestane. Aha, sad si prestao i sad ću se ja dobro najesti. Jer idući put kad me počneš mučiti, ja ću biti spremnije za izgladnjivanje nego kad si me iznenadio.’ To je osnova jo-jo efekta.”

“Nakon pedesete, kile jednostavno ne idu dolje”

No koliko ćemo biti uspješni u mršavljenju ima veze i s našom dobi. Kad smo pobornike LCHF dijete zamolili da nam ispričaju svoja iskustva, javila nam se i gospođa Mila Jurković te se požalila da ima relativno malo informacija i savjeta namijenjenih osobama iznad 50 godina života.

“Stariji metabolizam drugačije reagira. Imam 62 godine i u šest mjeseci izgubila sam 16 kilograma. Kako u životu imate kojekakvih stresnih situacija i zdravstvenih problema, rekoh: ‘Dosta!’ Kruh i slastice sam svela na minimum i osjećam se dobro”, kaže gospođa Mila.

Brigita Đurić nikad prije nije imala problema s kilogramima, no nakon pedesete to se promijenilo: “Jedem manje, a debljam se. Čak sam išla i na zumbu i treninge dok nije počela ova korona, ali tih nekih 10 kilograma nikako da odu.”

Pa zašto je tako teško izgubiti kile kasnije u životu?

“Oni koji su emotivno zreli starenjem postaju mudri, ali i mozak im postaje manje plastičan i tijelo im postaje manje prilagodljivo na promjene. Poznata je stvar da smo kasnije u životu i hormonalno drugačije posloženi i da nakon andropauze i menopauze i muškarci i žene mogu dobivati godišnje po kilu. Neki zbog toga strašno pate i perfekcionistički narcizam ih je doveo do toga da jedu zrnje i da su na nekim strogim dijetama i čitavo se vrijeme muče. Mislim da je to pitanje prihvaćanja vlastite prirode i kriterija: trebate li uopće u procesu mršavljenja doista smršaviti do neke određene kilaže kad imate 55, 65 ili 75 godina? Ili treba smršaviti onoliko koliko trebate da budete malo zdraviji i da ste si u tome bolji?”, kaže doktor Handl.

“Starijim ljudima i onima iznad 50 preporučio bih da poštuju potrebu tijela za kretanjem i da se kreću na onaj način na koji im je gušt kretati se. Ako im paše hodanje neka hodaju, ako im paše vožnja na biciklu, neka voze bicikl, ako im paše da nešto vježbaju, neka vježbaju. Vidim svako jutro kad idem na posao jednog starijeg gospodina kako se rasteže u onom street workout parku. To mi je prekrasno”, kaže doktor Handl.

Štapovi za nordijsko hodanje
foto: Pixabay

Kretanje je iznimno važno i to ne samo zbog pretilosti i smanjenja tjelesne težine, nego radi puno drugih stvari. A upravo stariji ljudi imaju tendenciju ostati negdje zavučeni kod kuće i ne kretati se čemu su naročito sklone žene, kaže doktor Handl.

“To nije dobro jer je kretanje jako važno bez obzira na to je li netko pretio ili nije. Isto tako, preporučio bih da se ne ide na dijete jer su dijete najbolji način da postanu debeli. Bit ćete gladni. Preporučio bih da ljudi jedu ravnomjerne obroke, da ravnomjerno unose ugljikohidrate, bjelančevine, masti da se ničega ne odriču. Odricanje isto znači polagano skupljanje frustracije u mozgu i jednoga dana kad se pojavi neka torta, pojest ćete puno više nego bi inače. Morate znati da će vaš mozak prije prevariti vas nego vi njega. Ako se vi ne bavite svojim mozgom i njegovim nesvjesnim, on će se baviti vama. Nemojte si umišljati da možete sve kontrolirati jer ne možete”, upozorava doktor Handl.

Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva je odgovornost Udruge Hoću stranicu.

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP