Srbija koristi kinesko cjepivo. Što znamo o njemu?

Sinopharm, Sinovac Biotech i CanSino. To su tri kineska cjepiva kod kojih su rezultati obećavajući u trenutnoj fazi razvoja. Javnost ipak malo zna o njihovoj djelotvornosti, piše Deutsche Welle.

Podaci o učinkovitosti cjepiva iz studija napravljenih tijekom istraživačke faze II i III javnost saznaje doslovno na – kapaljku. Sinopharm je kao prva firma objavila službene podatke, i to koncem prošle godine.

Situacija je još manje transparentna kad se radi o izdavanju dozvole za korištenje samog cjepiva. Cjepivo Sinopharma je doduše već primilo više od milijun ljudi, ali to se dogodilo u okviru studija, odnosno ubrzanog postupka izdavanja dozvola u okviru “hitnih slučajeva”.

Kinezi blate konkurenciju?

Dopisnici njemačkih medija ARD i FAZ iz Kine javljaju o kampanji koja je pokrenuta u tamošnjim državnim medijima, u okviru koje se pod znak pitanja stavlja učinkovitost i sigurnost cjepiva čije je korištenje odobreno u zapadnim zemljama. Posebno je glasan prigovor da zapadni mediji prešućuju opasnosti cjepiva protiv korone koje je razvio BioNTech/Pfizer.

Čak i jedna poznata voditeljica radio-televizije koju kontrolira država sudjelovala je u jednoj diskusiji oko toga – vođenoj na Twitteru. Paradoksalno je da Kina pritom i sama nabavlja određeni kontingent cjepiva BioNTech/Pfizer, i to preko kineske tvrtke Fosun Pharma.

Postoji više indicija koje upućuju na to da kinesko državno vodstvo tom kampanjom u medijima ustvari samo želi odvratiti pažnju od netransparentnosti svojih, kineskih proizvođača – možda i zbog toga što razvoj cjepiva u Kini ne daje očekivane rezultate.

Podaci koji su do sada objavljeni o cjepivima iz Kine daju naslutiti da se radi ipak o nešto manjoj djelotvornosti nego kod zapadnih konkurenata. U nastavku donosimo pregled cjepiva “Made in China”, informacije o tome gdje ih se već koristi i što je za sada poznato o njihovoj učinkovitosti.

Sinopharm

Radi se o cjepivu s “deaktiviranim” virusom, ova firma ga je razvila u suradnji s Institutom za virologiju iz Wuhana, odnosno Institutom za biološke proizvode. Ta vrsta cjepiva se koristi već desetljećima i pokazala je dobre rezultate u praksi, na primjer u borbi protiv difterije, hepatitisa B, dječje paralize ili tetanusa.

Studije u fazi III provedene su u deset zemalja svijeta, između ostaloga u Bahreinu (Ujedinjeni Arapski Emirati), Peruu, Srbiji, Maroku, Argentini, Jordanu i Pakistanu. Jedan od razloga zbog čega se uopće istražuje izvan Kine – u Narodnoj Republici su tijekom ljeta korona-brojke zahvaljujući strogom lockdownu u toj mjeri opale da je bilo jako teško uopće doći do pouzdanih, sadržajnih podataka.

To je za sada jedini kineski proizvođač koji je objavio službene podatke o svom cjepivu. Sinopharm je 29. 12. 2020. priopćio da cjepivo ima učinkovitost od 79 posto. Dan kasnije kineske vlasti su izdale dozvolu za korištenje cjepiva.

Iskustva iz drugih zemalja ne nude ipak jedinstvenu sliku po pitanju efikasnosti cjepiva: UAE je u okviru svoje studije došao do još bolje djelotvornosti kineskog cjepiva – od 86 posto.

Vlasti u Emiratima su bile još brže u izdavanju dozvole korištenja nego kineske. Već početkom prosinca cjepivo se počelo koristiti sasvim regularno. Početkom ove godine dozvolu korištenja ovog cjepiva izdala je i Srbija.

Nešto manje uspješno stvari su tekle u Peruu. Tamo su vlasti zaustavile kliničke testove u prosincu nakon što je kod jedne osobe koja je primila cjepivo ustanovljena oduzetost ruku.

Sinovac Biotech

I kod ovog cjepiva koje nosi ime CoronaVac radi se o cjepivu proizvedenom klasičnom deaktivacijom virusa. Počelo se testirati već tijekom prošlog ljeta, između ostaloga i u Brazilu, Indoneziji, Bangladešu i Turskoj. Za sada proizvođač nije objavio službene podatke o efikasnosti vakcina. No, analize koje je proveo brazilski partner (naslovna fotografija) upućuju na djelotvornost od oko 50 posto. Indonezijske zdravstvene vlasti tvrde da efikasnost iznosi oko 65%.

Na temelju tih brojki može se reći da kinesko cjepivo nije tako efikasno kao mRNA-cjepiva koja su odobrena u Europi i u SAD-u, ali po učinkovitosti ipak nadmašuje cjepiva protiv npr. gripe. Njihova djelotvornost se kreće između (samo) 30 i 60 posto.

CanSino Biologics

Kod cjepiva s imenom Ad5-nCoV ili Convidecia, koje je ova tvrtka razvila u suradnji s Bejing Institute of Biotechnology, radi se o tzv. “vektorskom” cjepivu na bazi adenovirusa (tip 5). To znači da jedan bezopasni “transportni” virus “prenosi” određene proteine SARS-CoV-2 uzročnika do ljudskih stanica i tamo inicira imunološku reakciju. Taj princip je sličan načinu na koji funkcionira cjepivo britansko-švedskog proizvođača AstraZeneca i Sveučilišta u Oxfordu.

Studije u okviru faze III su počele u Pakistanu, Rusiji, Meksiku i Čileu. Planirano je provođenje studije i u Saudijskoj Arabiji. U Kanadi je pak otkazana planirana studija, zato što Kina nije, iako je to bilo dogovoreno, isporučila cjepivo svom partneru (Canadian Centre for Vaccinology u Halifaxu). Mogući razlog za propast suradnje je možda još uvijek neriješeni diplomatski spor između Kine i Kanade – ali to ne znamo, jer ni jedna a ni druga strana o tome ne žele govoriti javno.

U Kini se ovo cjepivo koristi od lipnja 2020. Njime se cijepi na primjer pripadnike kineske vojske. Proizvođač još uvijek nije objavio podatke o njegovoj učinkovitosti, piše Deutsche Welle.