70 godina je prošlo otkako je snimljena jedna od najpoznatijih fotografija svih vremena. Ona je rezultat susreta nametljivog foto-reportera i Einsteina kojem je tog dana bio rođendan, piše Deutsche Welle.
Bio je 14. ožujak 1951. Albert Einstein je tog dana navršio 72 godine. Čuveni fizičar, koji je rođen u njemačkom Ulmu, živio je godinama u Sjedinjenim Američkim Državama i u New Jerseyu radio na Institutu za napredne studije na Sveučilištu u Princetonu. Tu su u njegovu čast organizirali proslavu rođendana. Kada je poslije svečanosti izišao s Instituta, vani su ga vrebali foto-reporteri. Htjeli su čuti poneku duhovitu anegdotu svjetski poznatog profesora o situaciji u svijetu i snimiti savršenu rođendansku fotografiju. Einstein je bio umoran od svih rođendanskih govora i gužve, a medijsku radoznalost ionako nije pretjerano volio.
Samo je htio pobjeći. Ali nije mogao. Sjedio je na stražnjem sjedalu limuzine, stiješnjen između bivšeg direktora Instituta, Franka Aydelotta i njegove supruge Marie. “Dosta je, dosta je”, kažu da je to govorio reporterima, ali ga nisu ostavljali na miru. “Hej, profesore, nasmiješite se za rođendansku fotografiju!”, dobacio mu je jedan od njih.
tekst se nastavlja ispod oglasa
Slučajna fotografija s kultnim statusom
Einstein, nekonvencionalan i slobodouman, napokon plazi gnjavatorima jezik. Priliku je dočekao fotograf Arthur Sasse, i pritisnuo okidač svog aparata. I ta fotografija će obići svijet.
Smušeni profesor razbarušene kose i ležerne odjeće, koji tako često zaboravlja navući čarape, i čiju teoriju relativnosti sve do danas jedva da netko razumije, još za života je pretvoren u mit. Kultna fotografija mu je dodatno podarila status pop ikone.
Ali nije fotograf učinio fotografiju slavnom, nego sam Einstein. Njemu se ona dopala, naručio je brojne kopije, izrezao je tako da se više ne vide njegovi suputnici u automobilu nego samo on s isplaženim jezikom. Tu fotografiju je poslao svim prijateljima, kolegama i poznanicima. Pred svojom posljednjom prijateljicom Johannom Fantovom rado je koketirao svojom ulogom autsajdera. Navodno joj je rekao: “Isplažen jezik pokazuje moj politički stav.”
Einstein o ljudskoj gluposti
Kako je bio židovskog porijekla Einstein je po dolasku nacista na vlast napustio Njemačku. Znao je kako izgleda lov na vještice, kad država uzme na zub jednu grupu ljudi. Zbog toga nije mogao da odobriti lov na navodne komuniste koje je pokrenuo fanatični antikomunist, američki političar John McCarthy. Mnogi političari, intelektualci i umjetnici su optuženi da su “neamerički”.
“Vladavina glupana se ne može prevladati, jer ih je toliko puno, a njihovi glasovi se broje kao i naši”, smatrao je Einstein. I još jedna misao potiče od njega: “Dvije stvari su beskonačne. Univerzum i ljudska glupost, ali kod univerzuma nisam sasvim siguran.” Einstein je toj gluposti suprotstavio svoju genijalnost i – svoj isplažen jezik. Danas ga možemo vidjeti u milijunima kopija, na posterima, majicama, razglednicama, šalicama i muralima. Genijalni profesor i u današnjim generacijama ima brojne fanove.
tekst se nastavlja ispod oglasa
