Hrvatska danas, 30. svibnja, slavi Dan državnosti u spomen na konstituiranje prvoga demokratski izabranog višestranačkog Sabora i na povijesnu ulogu Hrvatskoga sabora u očuvanju hrvatske državnosti tijekom mnogih stoljeća.
Prvi saziv Sabora konstituiran je 30. svibnja 1990. godine. Imao je 351 zastupnika i tri vijeća: općina, udruženog rada i Društveno-političko vijeće. Većinu, 207 od 351 mandata, imao je HDZ, Savez komunista Hrvatske – Stranka demokratskih promjena imao ih je 107, Koalicija narodnog sporazuma 21, Srpska demokratska stranka pet, dok je 13 mandata pripalo nezavisnim i zastupnicima nacionalnih manjina.
Za predsjednika je odabran Žarko Domljan, koji je ujedno i prvi HDZ-ov predsjednik Sabora. Za potpredsjednike Sabora izabrani su Ivica Percan, Stjepan Sulimanac i Vladimir Šeks. Stipe Mesić izabran je za predsjednika Izvršnog vijeća Sabora, a dr. Franjo Tuđman za predsjednika Predsjedništva SR Hrvatske.
Zbrka s datumima
Blagdan Dan hrvatske državnosti 30. svibnja, koji se obilježavao od 1990. zamijenjen je 2001. datumom 25. lipnja 1991. kada je Hrvatski sabor donio Odluku o uspostavi suverene i samostalne Republike Hrvatske. Tako je 30. svibnja postao spomendanom – Danom Hrvatskog sabora. Postojanje spomendana Dana Sabora 30. svibnja i blagdana Dana državnosti 25. lipnja i Dana neovisnosti 8. listopada djelovalo je zbunjujuće na mnoge hrvatske građane.
Prema anketi koju je u lipnju 2013. provela agencija TIC-Moj telekom, a objavio Obzor Večernjeg lista, samo 35 posto građana znalo je da Hrvatska slavi dan državnosti 25. lipnja, dok ih je 27 posto bilo uvjereno da je Dan državnosti još 30. svibnja.
Zbrka s blagdanima u Hrvatskoj je riješena u listopadu 2019., kada je Dan državnosti vraćen na 30. svibnja (blagdan, prvi put u 2020. na 30. obljetnicu prvog 30. svibnja), 25. lipnja je postao Dan neovisnosti (spomendan), a 8. listopada Dan Hrvatskog sabora (spomendan).
