Kad se Hrvatska 1991. godine odlučila osamostaliti, njezin je prosječan stanovnik bio star 37 godina i jedan mjesec, danas 30 godina kasnije prosječna starost građana Hrvatske je gotovo 44 godine, što Hrvate svrstava u jednu od najstarijih nacija u Europi.
Mlada država bila je, posebice iz sadašnje perspektive, doista mlada, broj stanovnika starosti do 19 godina bio je za gotovo 53 posto veći od stanovništva starijeg od 60 godina. Sada je stanje potpuno obrnuto, stariji od 60 godina brojniji su za gotovo 50 posto od mladih do 19 godina.
Te promjene dogodile su se u samo 30 godina, u kojima je Hrvatska izgubila gotovo 800 tisuća stanovnika, i te brojke, koje su dio jučer objavljenih statističkih podataka Državnog zavoda za statistiku (DZS) o procjeni stanovništva sredinom prošle godine, možda najbolje oslikavaju demografsko stanje u Hrvatskoj, piše Novi list.
tekst se nastavlja ispod oglasa
Kakvo je ono doista, trebao bi pokazati Popis stanovništva koji započinje u ponedjeljak, a sve detalje o tome kako će se odvijati predstavio je jučer Državni zavod za statistiku na konferenciji za novinare.
Broj stanovnika manji od četiri milijuna?
Jedna od najvažnijih brojki koja se traži u tom popisu je ukupan broj stanovnika Hrvatske, a demografski su stručnjaci unisoni u procjeni da je on manji od četiri milijuna. Prema procjenama DZS-a on je sredinom prošle godine bio 4.047.680, no od tada je Hrvatska samo zbog negativnog prirodnog prirasta izgubila 26.860 stanovnika, pa ih trenutno ni po tim službenim brojkama nema puno više od četiri milijuna i 20 tisuća. N
o analitičari često naglašavaju da te službene brojke uključuju i građane koji su odselili u inozemstvo, ali se nisu odjavili i to im je jedan od argumenata za tvrdnju da je broj stanovnika Hrvatske pao ispod četiri milijuna.
Kako bi se dobila stvarna brojka onih koji žive u Hrvatskoj, jučer je i Damir Plesac, koordinator za popis stanovništva, pozvao građane da se ne popisuju ako više ne žive u Hrvatskoj.
Ravnateljica DZS-a Lidija Brković upozorila je da će samo jedna osoba preko sustava e-građani popisati cijelo kućanstvo, te da za popunjavanje upitnika treba dvadesetak minuta, ali je građane podsjetila da će kroz taj sustav dobiti i kontrolnu šifru i da je moraju sačuvati kako bi je predočili popisivaču koji će doći do njih u kuću ili stan.
Plesac je otkrio i da je samopopisivanje znatno jeftinije za državu nego terenski popis, jer samopopisivanje za cijelo kućanstvo košta osam kuna, a kad popisivač popiše jedno četveročlano kućanstvo, trošak je 40 kuna.
S obzirom na to da se epidemiološka situacija u Hrvatskoj pogoršava, novinare je zanimalo i hoće li popisivači imati COVID-potvrdu jer će dnevno ulaziti u više domova i susretati se s desecima ljudi, ali Plesac je objasnio da popisivači ne moraju imati ni COVID-potvrdu ni negativan test, ali da im je preporučeno da se maksimalno drže mjera.
Kako bi građani mogli razlikovati popisivače od prevaranata koji bi poželjeli iskoristiti popis da nesmetano uđu građanima u kuće, popisivači će imati svoje posebne majice, akreditacije i laptope s oznakama popisa.
Za građane koji namjerno ne žele dati podatke popisivačima ili daju pogrešne podatke, propisane su prekršajne kazne, a Plesac je otkrio i da na posljednjem popisu 2011. godine nitko nije kažnjen.
tekst se nastavlja ispod oglasa
