Prati nas

Zdravlje

HZJZ objavio simptome toplinskog udara i rizične skupine koje bi se trebale kloniti vrućina

Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih.

Objavljeno

|

foto: Filip Filipović/Pixabay

Visoke ljetne temperature već su u punom mahu, a još nas čeka i nekoliko toplinskih valova. Stoga je važno biti spreman i upoznati se s najvažnijim uputama za zaštitu od vrućine i svih posljedica koje toplinski valovi mogu ostaviti, a posebno od toplinskog udara. Što se događa u našem tijelu prilikom velikih vrućina?

  • Krvne žile se šire (vazodilatacija), zbog čega se tlak snižava
  • Promjena krvnog tlaka može uzrokovati slabost i nesvjesticu
  • Srce ubrzano kuca pa može doći i do infarkta
  • Smanjuje se cirkulatorni volumen, a krv postaje gušća što može uzrokovati trombozu
  • Hlađenjem tijela, odnosno znojenjem, iz tijela se gube tekućina i elektroliti, a intenzivno znojenje može uzrokovati toplinske grčeve i iscrpljenost
  • UV zračenje može uzrokovati nastanak zloćudnih novotvorina na koži (npr. melanom)
  • UV zračenje može uzrokovati razvoj mrene na oku

Kako se ponašati za vrijeme velikih vrućina?

Prilikom velikih vrućina, odnosno za vrijeme ljetnih mjeseci, važno je biti oprezan i pravilno zaštititi zdravlje sebe i svojih bližnjih. Potrebno je poduzeti adekvatne mjere i to:


  • Izbjegavajte izlaganje direktnoj sunčevoj svjetlosti, posebno u razdoblju između 10 i 17 sati – ovo osobito vrijedi za osobe u povećanom riziku od toplinskog udara
  • Izbjegavajte izlazak u najtoplijem dijelu dana
  • Pijte dovoljno tekućine, odnosno negazirane vode ili niskokaloričnih pića bez kofeina, alkohola i šećera. Važno je konstantno unositi tekućinu, a ne tek kad se pojavi osjećaj žeđi
  • Nosite laganu i široku odjeću svijetlih boja i prirodnih materijala. Ne zaboravite na pokrivala za glavu (šeširi, kape) te sunčane naočale
  • Jedite više manjih obroka bogatih svježim povrćem i voćem
  • Tuširajte se mlakom vodom, a možete stavljati i hladne obloge
  • Ako radite ili trenirate na otvorenom uzimajte češće pauze u hladu i pijte više tekućine – 1.5 čašu svakih 30 minuta

Također, važno je prilagoditi i temperaturu prostora u kojem boravite:

  • Sobnu temperaturu preporučljivo je održavati ispod 32°C danju i 24°C noću
  • Danju zatvorite prozore i spustite rolete, naročito one koji su okrenuti prema suncu
  • Zatvorite sva umjetna svjetla i isključite što je više moguće električnih uređaja u svom domu
  • Noću rastvorite što je više moguće prozora kako bi svježiji noćni zrak ušao u prostor
  • Pri ekstremnim vrućinama možete rasprostrijeti mokre ručnike, ali pripazite jer se tako povećava vlažnost zraka
  • Prilikom klimatizacije prostora pazite da tražena temperatura ne bude niža od 7°C od vanjske
  • Električne ventilatore najbolje je koristiti u večernjim satima kako bi se pospješila cirkulacija svježeg zraka
  • Birajte najhladniju prostoriju za boravak

Ostale preporuke:

  • Izbjegavajte naporan fizički rad. Ako morate naporno raditi, činite to u najhladnije doba dana, što je obično ujutro između 4 i 7 sati i poslijepodne nakon 17 sati
  • Potražite hlad
  • Ne ostavljajte djecu niti životinje u parkiranom vozilu
  • Redovito koristite sredstva sa zaštitnim faktorom od štetnog UV zračenja. Djecu je posebno potrebno zaštititi – za njih treba koristiti zaštitna sredstva s najvećim faktorom (50+) i odjenuti ih u laganu odjeću koja ih također štiti od UV zraka
  • Prilagodite svoje izlaganje sunčevom UV zračenju uvažavajući dnevne promjene vrijednosti UV indeksa
  • Ako vozite, izbjegavajte putovanja u najtoplijem dijelu dana
  • Informirajte se o nastupanju toplinskih valova na službenim stranicama Državnog hidrometeorološkog zavoda

U posebnom riziku od posljedica viskih temperatura su kronični bolesnici. Osim svih navedenih preporuka, kronični bolesnici moraju pripaziti i na sljedeće:

  • Redovito uzimajte propisanu terapiju
  • Lijekove držite na temperaturi nižoj od 25°C ili u hladnjaku (pročitajte upute o skladištenju lijeka u uputi o lijeku)
  • Tražite savjet liječnika ako imate neku kroničnu bolest ili uzimate više lijekova, pogotovo one za pojačano mokrenje i snižavanje tlaka
  • Ako ste srčani bolesnik, nastojte izlaziti samo ujutro i navečer, odnosno onda kada su temperature niže, a tijekom dana boravite u klimatiziranim prostorijama na temperaturama između 22 i 24°C. ipak, ne zaboravite da razlika u temperaturi u kući/stanu i vani ne bi smjela biti veća od 7°C
  • Svako pogoršanje zdravstvenog stanja obavezno prijavite svom liječniku
  • Kontrolirajte i češće mjerite krvni tlak te vodite dnevnik tlaka
  • Bubrežni bolesnici također trebaju biti na oprezu – povišena temperatura dodatno opterećuje rad bubrega
  • Ako imate akutnu infekciju ili ste preboljeli neku akutnu bolest ili pak bili na operaciji, trebali biste izbjegavati izlaganje toplini
  • Pijte dovoljno tekućine
  • Jedite umjereno, a neka vaša prehrana bude bazirana na sezonskom povrću i voću.

Simptomi toplinskog udara:

  • Crvena i vruća koža
  • Glavobolja
  • Smušenost
  • Grčevi u mišićima
  • Mučnina
  • Malaksalost
  • Razdražljivost
  • Ubrzani puls (rad srca)
  • Ubrzano disanje
  • Nesvjestica
  • Tjelesna temperatura iznad 40°C

Tko je u najvećem riziku?

  • Kronični bolesnici, posebno oni koji boluju od kardiovaskularnih bolesti
  • Osobe starije od 65 godina
  • Djeca
  • Radnici na otvorenom, sportaši, vojnici…

.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite brzo, umrite stari. Jako stari.

EPP