Vijesti
Umirovljenici već pate u energetskom siromaštvu, a sad im se predlaže štednja
U uvjetima pukog preživljavanja sa svega nekoliko tisuća kuna mjesečno, jasno je da se hrvatski umirovljenici odriču svega. Stoga je teško za očekivati da će dodatno spustiti termostate u stanovima. Sve što im ostaje je ugasiti grijanje.
Energetsko siromaštvo pojam je neraskidivo vezan uz hrvatske umirovljenike koji šparaju gdje god stignu; na plinu, ogrjevnom drvetu, električnoj energiji. Ali ne samo na energentima, već i na hrani, a posebno na odjeći i obući. Energetsko siromaštvo posljedica je niskih prihoda, visokih troškova energije i niske energetske učinkovitosti kuća i stanova. Njegov učinak može imati ozbiljne posljedice za zdravlje, dobrobit, društvenu uključenost i kvalitetu života.
“Iako u Hrvatskoj još uvijek ne postoji jedinstvena i prihvaćena definicija energetskog siromaštva, u različitim dokumentima EU najčešće se koristi definicija prema kojoj se kućanstvo može opisati kao kućanstvo u riziku od energetskog siromaštva ako troškovi za energiju predstavljaju više od 10 posto prihoda kućanstva. Često se koristi i definicija koja energetsko siromaštvo opisuje kao nedostatak pristupa održivim modernim energetskim uslugama i proizvodima. Do energetskog siromaštva najčešće dovodi kombinacija nekoliko faktora: niskih prihoda, visokih rashoda za energiju i niske energetske učinkovitosti u kućanstvu”, opisuje Društvo za oblikovanje održivog razvoja (DOOR).
Što kaže statistika?
Prema pokazateljima materijalne deprivacije koje je objavio Državni zavod za statistiku, u 2021. godini čak 5,7 posto hrvatskih građana nije si moglo priuštiti adekvatno grijanje u najhladnijim mjesecima. Iz toga je jasno da je broj energetski siromašnih građana nekoliko puta veći. Istovremeno je 16,6 posto građana kasnilo s plaćanjem obveza (stambenoga kredita, najamnine, računa za režije ili potrošačkoga kredita). Računi za režije podrazumijevaju račune za struju, vodu, plin, grijanje, odvoz smeća i ostale račune koji su povezani sa stanom u kojem kućanstvo živi. Iznimku čine računi za telefon (fiksni i mobilni), koji se ne smatraju računom za režije u ovom pokazatelju.
No energetsko siromaštvo nije samo hrvatski fenomen, već predstavlja sve veći problem i u drugim državama Europske unije. S obzirom na klimatske promjene ovaj tip siromaštva više ne dolazi do izražaja samo zimi. Naime, koliko nam je u hladnim mjeseci potrebno grijanje, ljeta donose sve više ekstremnih vrućina koje je teško preživjeti bez poštene klimatizacije. Čak 54 milijuna građana Europske unije ne mogu primjereno zagrijati kuće i stanove pa se procjenjuje da je čak 30 posto Europljana energetski siromašno.
Porast cijena energenata
Uz sve to, Hrvatska bilježi povijesno najveću stopu inflacije, divljanje cijena hrane, a cijena energenata će, sasvim sigurno, rasti i prema kraju godine. Iako se sva ova poskupljenja opravdavaju poremećajima koje je izazvao ruski napad na Ukrajinu te sankcijama koje je Europska unija nametnula Moskvi, opravdane su sumnje kako je u dio porasta cijena ugrađen i ekstra profit posrednika i trgovaca, a na što su upozoravali neki opozicijski političara, a neizravno i sama Vlada Republike Hrvatske.
Za primjer uzmimo drvene pelete u pakiranju od 15 kilograma koji su se prošle zime prodavali po cijeni od 27 kuna, a sada ih trgovački lanci nude po cijenama do 55 kuna. Vlada je stoga, još jednom, odlučila rasteretiti cijene smanjivanjem PDV-a, iako smo rijetko bilježili da su nakon takvih poteza cijene realno padale.
Za posjeta Kanfanaru, premijer Andrej Plenković (HDZ) objavio je da je Vlada u sklopu zakonskog paketa koji se mijenja zbog uvođenja eura u Hrvatskoj odlučila u kontekstu izazova poput poskupljenja energenata i energetske krize “napraviti još jedan dodatni iskorak u vidu poreznog rasterećenja”.
“Ministarstvo financija u dogovoru s Ministarstvom gospodarstva pustit će u javno savjetovanje izmjene zakona o PDV-u gdje ćemo smanjiti stopu PDV-a koje sada na 13 posto, na stopu od pet posto za ogrjevna drva, pelete, sječke i brikete te toplinsku energiju iz toplinskih stanica. Time dodatno rasterećujemo naše građane, država radi još jedan iskorak u pogledu poreznih rasterećenja, a u cilju suočavanja s energetskom krizom i s rastom cijena energenata s kojima smo svi suočeni”, istaknuo je Andrej Plenković. Kaže da vjeruje da će Hrvatski sabor kada se ponovno sastane vrlo brzo usvojiti ove izmjene Zakona o porezu na dodanu vrijednost.
Od građana koji već štede, očekuje se još veća štednja
Nekoliko dana ranije građanima je pak savjetovana štednja energenata. Naime, Vlada je na Vlada redovnoj sjednici usvojila smjernice za uštedu energije u Republici Hrvatskoj, dokument koji je pripremilo Ministarstvo gospodarstva i održivog razvoja u suradnji sa Institutom “Hrvoje Požar”.
Izdane smjernice temelje se na paketu dokumenata Europske komisije od 20. srpnja 2022. o uštedama plina. Naime, Komisija je u srpnju predstavila plan “Štedi plin za sigurnu zimu”, koji predviđa smanjenje potrošnje plina za 15 posto u razdoblju od 1. kolovoza ove godine do 31. ožujka 2023. godine.
“Rastuće cijene energije imaju značajan utjecaj na kućanstva (pogotovo ona ranjiva, u riziku od energetskog siromaštva), mikropoduzeća, mala i srednja poduzeća te energetski intenzivne industrije i iziskuju pronalaženje rješenja kojima će se cjenovni šok ublažiti”, poručuju iz Ministarstva gospodarstva pa dodaju: “Zbog toga prvi korak i vlastiti doprinos svakog pojedinca u prevladavanju ove energetske krize leži u provedbi jednostavnih aktivnosti i korekcija ponašanja, kojima će se energija učinkovitije koristiti i izbjeći nužnost provedbe drastičnih mjera poput uskrate opskrbe energijom. Uštedama nepotrebno potrošene energije i ubrzanom provedbom mjera energetske učinkovitosti doći će do smanjenja razmjera nestašica plina kod poremećaja dobavnih lanaca iz Rusije. Te uštede presudan su element za sprečavanje daljnje nestabilnosti, a u srednjem i dugom roku doprinijet će dodatnoj stabilizaciji cijena energije te očuvanjem konkurentnosti nacionalnog i EU gospodarstva.”
Što kažu umirovljenici na smjernice o štednji?
Očekivano, Vladine upute izazvale su kritiku među umirovljenicima. “Sve što mi ostaje jest ne uključiti grijanje i smrznuti se u stanu”, napisala je jedna naša čitateljica. “Smanjit će ljudima grijanje na poslu i onda će se čuditi kako im ljudi idu na bolovanje. Kći mi je radila kod privatnika. On je već prije dvije godine znao da će biti rat u Ukrajini”, dometnuo je drugi komentator. “Trebamo li štedjeti i mi koji nikad nismo dobili gradski plin pa moramo izdvojiti dvostruku cifru za pelete? Sve zbog toga što je Hrvatska jedina država koja nije regulirala biti izvoz niti cijenu istih?” pitanje je trećeg komentatora.
Smjernice, kaže ministar gospodarstva Davor Filipović, idu prema tome da maksimalna temperatura u grijanja, kada počne ogrjevna sezona, bude 21 stupanj, a kada se govori o smanjenju energije za hlađenje preporuča se da razlika između vanjske i unutrašnje temperature bude sedam Celzijevih stupnjeva, odnosno sugerira se da temperatura hlađenja ne treba biti niža od 25 stupnjeva.
Preporuke za održavanje temperatura u pojedinim prostorijama, gdje se ona može regulirati, kako bi se održala toplinska ugodnost, a da se u isto vrijeme ne bi rasipala energija su:
- Hodnik 14–18 °C
- Spavaća soba 18 °C
- Kuhinja 18–21 °C
- Radna soba 18–21 °C
- Dnevni boravak 20–23 °C
- Kupaonica 23–25 °C
- Preko dana kad nikoga nema kod kuće 16 °C
Naime, kako je rekao Filipović, za svaki stupanj niže temperature potroši se tri do pet posto više energije. Ako se temperatura u nekoj prostoriji smanji za samo jedan stupanj to donosi do godišnje uštede od pet posto energije, navodi ministar.
Savjeti za učinkovitu potrošnju energije za kućanske uređaje:
- Perilicu rublja ili posuđa koristite u razdoblju niže tarife.
- Kod perilica posuđa budite energetski učinkoviti odabiranjem kratkoga programa pranja s niskom temperaturom.
- Postavite hladnjake i ledenice na što hladnijem mjestu u kući (nikako u blizini štednjaka, radijatora ili bojlera). Također izbjegavajte izloženost ovih uređaja sunčevom zračenju. Hladniji prostor znači veću uštedu energije – u ovom slučaju svaki stupanj može smanjiti potrošnju električne energije i do 5 posto.
- Standardna temperatura čuvanja zamrznute hrane je -18 °C, a ako se podesi temperatura za 1 °C niža može se povećati potrošnja energije i do 5 posto. Optimalna temperatura hladnjaka iznosi oko 6 °C.
- Redovito čistite uređaje jer time se također smanjuje potrošnja energije (npr. sloj leda od 3 mm u zamrzivaču povećava potrošnju električne energije za oko 30 posto), uključite ih u trenutku kada vam trebaju. Uređaje koji su u radu poput pećnica ili hladnjaka otvarajte što kraće. Uštedjet ćete energiju, a uređaji će dulje trajati.
- Električne uređaje poput televizora, radija i računala ugasite kad se ne koriste. Navedeni uređaji troše energiju u tzv. stand-by načinu rada. Isključite punjač za mobitel ili tablet iz utičnice nakon punjenja.
- Isključite elektroničke zaslone računala čim vam nije nužan jer obično troši oko 50 posto energije potrebne za rad računala. To se može postići i postavkama na samom računalu.
- Postavite temperaturu električnog bojlera na 55–60 °C, a ako se iz prostorije boravi više od 24 sata potrebno ga je isključiti
Uz to, sugerira se i veće korištenje led žarulja i racionalno korištenje rasvjete, dok se građanima preporuča i da kućanske uređaje koriste u razdobljima niže tarife te da uređaje isključe iz napajanja. Smjernice, naveo je ministar FIlipović, predlažu i veće korištenje javnog prijevoza. Smjernice se, rekao je, odnose na promjene u ponašanju u kratkom roku jer 40 posto ukupne energije kod nas se troši u zgradama. Usmjerene su na učinkovitu potrošnju energije kada se govori o grijanju i hlađenju, o rasvjeti, korištenju kućanskih uređaja i o prometu, kazao je ministar. “Što se tiče dugoročnih mjera energetske učinkovitosti savjetuje se energetska obnova zgrada i kuća”, naveo je Filipović.
Ovaj prilog objavljen je u sklopu projekta “Novo vrijeme”. Projekt je sufinancirala
Europska unija sredstvima Europskog socijalnog fonda. Sadržaj priloga isključiva
je odgovornost Udruge Hoću stranicu.
