Vijesti
‘Svim majkama šest mjeseci staža po djetetu, sve drugo je diskriminacija’
Njemačka majkama dodaje 2 i pol godine radnog staža po djetetu. U Hrvatskoj je to šest mjeseci dodanog staža, ali ne i za žene koje su se umirovile prije 1. siječnja 2019. godine.
Mirovinskom reformom od 1. siječnja 2019. godine sve novoumirovljene žene mogu dobiti šest mjeseci dodanog staža za svako rođeno ili posvojeno dijete. Nažalost, sve one umirovljenice koje su otišle prije navedenog datuma, nemaju pravo na dodatni staž, osim ako ne steknu uvjete za ponovni izračun mirovine u slučaju da su skupile još jednu godinu radnog staža.
Upravo je dokidanje ove nepravde jedan od devet zahtjeva koje su Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) i Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) postavile pred Vladu RH na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe. Neispunjenje ovih zahtjeva, poručuju iz organizacija, dovest će do prosvjeda umirovljenika već ove jeseni
“Nužno je ukinuti tu diskriminaciju. Svim ženama koje imaju ili su imale djecu, bilo da su ih rodile ili posvojile, treba osigurati pravo da im se retroaktivno prizna šest mjeseci staža po djetetu. No mi ne bismo htjeli da to bude nekakav ‘dodani staž’, kako su to kod nas izmislili. To znači da je to neki ‘dodatak plus’, a dijete nije ‘dodatak plus’ i nitko ne rađa radi mirovine. Njemačka ima normalno 2 i pol godine staža po djetetu i to ulazi u radni staž. Ako je kod nas već samo šest mjeseci, neka bude šest mjeseci, ali neka bude svima”, objasnila je u programu Radio mreže predsjednica SUH-a Jasna A. Petrović. Dodaje da bi pravo trebale ostvarivati baš sve žene koje su rađale, uključujući i one čija su djeca umrla.
Uz to, nakon što je od 2014. propisano da se mirovine i druga primanja iz mirovinskog osiguranja, isplaćuju putem banaka, a ne više putem pošte, umirovljeničke udruge traže ponovno vraćanje mogućnosti primanja mirovina putem pošte. Smatraju da se postojećim načinom isplaćivanja mirovine diskriminira umirovljenike na osnovi mjesta stanovanja, ali i njihova zdravstvenog stanja. Smatraju kako ne postoji ista rasprostranjenost poslovnica banaka i bankomata diljem Hrvatske čime dolazi do geografske izoliranosti koju karakterizira i slabija gradska prometna povezanost.
