Vijesti
Hrvati skupo plaćaju hranu da bi je na kraju – bacali
Ne razmišljamo o bačenoj hrani kao bačenom novcu. Kad to osvijestimo, bit će manje kupljenih prehrambenih proizvoda na mjesečnoj razini i manje bačene hrane.
Iako na prehrambene proizvode troše čak četvrtinu kućnog budžeta, hrvatski građani i dalje bacaju goleme količine hrane. Godišnje više od 286 tisuća tona ili 71 kilogram po osobi. Čak 76 posto hrane u Hrvatskoj bacaju kućanstva, javlja HRT.
No u ostalim zemljama Europske unije baca se još više, čak 130 kilograma po stanovniku, odnosno 88 milijuna tona na godinu. Promijeniti tu lošu naviku, cilj je edukativnog projekta “Hrana se ne baca”.
Hrana se baca i rasipa u cijelom lancu opskrbe, no ipak najviše u našim domovima. Ostatke obroka baca čak pedeset posto građana. “Bacamo više od 280 tisuća tona, to je više nego što Dukat proizvede u svoje tri tvornice u godinu dana”, kaže direktor Dukata Zoran Ković.
Samo manji dio otpada od hrane nastaje u primarnoj proizvodnji i ugostiteljstvu, koje itekako vodi računa o održivom poslovanju. ““Nama je hrana novac i 40 posto troška u ukupnom poslovanju. Mi moramo time upravljati što kvalitetnije i bolje jer gubimo novac, završit ćemo u minusu i nećemo imati za plaće”, objašnjava ugostitelj Marin Medak za javnu televiziju.
Od biootpada iz naših hotela i restorana proizvodi se električna energija, dok naši proizvođači ostatke hrane ili onu s kratkim rokom trajanja uglavnom doniraju. “Donacijama osiguravamo više od milijun mliječnih obroka diljem zemlje. Hranu doniramo registriranim posrednicima – humanitarnim ustanovama i pučkim kuhinjama”, kaže Elena Wolsperger Dolezil, direktorica korporativnih komunikacija Dukata.
Sustav doniranja i osnivanje banaka hrane u županijama Vlada podupire s 4 milijuna eura. “U svakoj županiji želimo odrediti jedan subjekt koji će biti banka hrane, koji će biti opremljen da može primati i distribuirati doniranu hranu prema posrednicima, a opremamo i posrednike dostavnim vozilima, rashladnim uređajima”, objašnjava državni tajnik u Ministarstvu poljoprivrede Zdravko Tušek.
“Ne razmišljamo o bačenoj hrani kao bačenom novcu. Kad to osvijestimo, bit će manje kupljenih prehrambenih proizvoda na mjesečnoj razini i manje bačene hrane”, dodaje Tanja Popović Filipović, predsjednica Centra za edukaciju i informiranje potrošača.
Cilj je do 2028. smanjiti količinu hrane koju bacamo za barem 30 posto. Edukacija je stoga presudna. Smanjivanjem otpada od hrane u vlastitom domu bit će manje smeća i ružnih prizora na gradskim ulicama, a sve to za ljepši i zeleniji okoliš.
