Umirovljenici protiv populizma: Suludo bi bilo prosvjedovati u ovom trenutku

U razvijenim demokratskim društvima prosvjed je način izražavanja nezadovoljstva, mišljenja pa i pritiska na vladajuće. Rastuće siromaštvo hrvatskih umirovljenika, a koje je posebno pojačano nakon pandemije i visoke inflacije, ali prije svega zbog višedesetljetnog zanemarivanja svih vlada, rezultiralo je udjelom prosječne mirovine u prosječnoj plaći na oko 40 posto, dok je prosjek u EU zemljama 58 posto.

Nepravedna raspodjela novca u kojoj su umirovljenici stavljeni na margine društva hrvatska je svakodnevica, kao što je svakodnevica da vidite svoje susjede kako, umjesto da pune kontejnere ostacima hrane, voća i povrća, redovito ih prazne od plastičnih boca ne bi li zaradili koji ekstra cent na svoje bijedne mirovine, piše Igor Knežević, glavni tajnik Sindikata umirovljenika Hrvatske za Glas umirovljenika.

Političke stranke umirovljenička problematika ne zanima puno, no kad se približe izbori, umirovljenici ipak postaju zanimljiviji s obzirom da imaju veliki glasački potencijal, jer ipak ih je preko 1,2 milijuna. Pa su tako gotovo sve veće oporbene stranke posljednjih mjesec dana izašle s prijedlozima kako poboljšati materijalni status umirovljenika.

Što se tiče stranaka s umirovljeničkim predznakom, one okupljene u koaliciju Umirovljenici zajedno (BUZ, SU) nakon najave prosvjeda održali su na glavnom trgu u Zagrebu tek “tiskovnu konferenciju i druženje s građanima” 1. listopada 2023. na Međunarodni dan starijih osoba, gdje su iznijeli svoje zahtjeve, ali naknadno i prozvali umirovljeničke udruge da su trebale s njima prosvjedovati!?

HSU je pak isti dan održao druženje za umirovljenike na zagrebačkom Bundeku, a među pokroviteljima druženja je bilo i Ministarstvo rada i mirovinskog sustava.

Par dana kasnije Silvano Hrelja izlazi za saborsku govornicu i praktički kritizira zahtjeve umirovljeničkih udruga za povoljnijom formulom usklađivanja mirovina, kazavši kako već sad “Hrvatska ima najpovoljniju formulu u cijeloj EU”, čime zapravo brani Vladu i nanosi štetu umirovljenicima.

Osloniti se na stranke i političare i nije najpametnije, pa uz sva predizborna obećanja kad i ako dođu na vlast, odjednom uglavnom zaborave na sva obećanja ili čak počnu i raditi protiv interesa umirovljenika. Za razliku od stranaka, umirovljeničke udruge ne bore se za fotelje u Saboru, već isključivo za dobrobit umirovljenika.

Tako su i Sindikat umirovljenika Hrvatske (SUH) i Matica umirovljenika Hrvatske (MUH) već najavili da će organizirati prosvjed u jesen ako do kraja godine Vlada ne ispuni barem dva od četiri velika zahtjeva koja su zatražili na sjednici Nacionalnog vijeća za umirovljenike i starije osobe održane početkom rujna, uz uvjet da udjel prosječne mirovine u prosječnoj plaći nakon ispunjenja zahtjeva dosegne barem 50 posto. Na svečanoj sjednici Nacionalnog vijeća održanoj 2. listopada ministar Piletić obećao je da će u roku dva do tri tjedna odgovoriti na zahtjeve nakon što se izračuna koliko će ti zahtjevi koštati državni proračun.

Dakle, postoje izgledi da će umirovljeničke udruge u direktnim razgovorima s Ministarstvom i Vladom uspjeti se izboriti za poboljšanja standarda umirovljenika pa je suludo da u trenucima pregovora s Vladom se ide “prosvjedovati” protiv Vlade. Pa ako Vlada “zezne”, ide se u prosvjed, a ako pristane, neće se prosvjedovati u ovoj godini, ali predstoji nam i sljedeća godina kada će SUH i MUH zahtijevati da se ispune i preostali zahtjevi. Idemo korak po korak, bez populizma, već uz stvarnu i realnu borbu za bolji život umirovljenika.