Vijesti
Ručak za tri eura? Cijena obroka ovisit će o visini primanja
U takvim umirovljeničkim menzama, izvijestio je ranije HSU, zapošljavali bi se umirovljeni ugostiteljski radnici pa bi korist bila višestruka. Najavljeno je i kako bi prvi restoran, u suradnji sa Studentskim centrom iz Zagreba, svoja vrata trebao otvoriti već iduće godine.
Već smo ranije opširno pisali o projektu umirovljeničkih restorana, a koje zagovara Hrvatska stranka umirovljenika (HSU). Naime, riječ je o sustavu društvene prehrane namijenjene starijim osobama koji već postoji u nekim državama, a zadatak mu je višestruk budući da bi se obroci prodavali po ekonomskoj cijeni, bili bi nutritivno prilagođeni starijim osobama, a restorani bi bili i mjesto socijalizacije umirovljenika.
Nove detalje o projektu za Večernji list iznio je Domagoj Sivirić iz HSU, a koji navodi da je Zagreb polazišna točka iz koje bi se restorani širili u ostatak Hrvatske.
“Metropola se logično nametnula kao polazišna točka, s obzirom na to da je ovdje najviše domova za starije, kao i jaka studentska infrastruktura, s kojima bi se moglo povezati osnivanje restorana”, objašnjava Sivirić za Večernji pa dodaje kako bi se upravo u sklopu domskih umirovljeničkih ili studentskih kuhinja mogli pripremati obroci za starije Zagrepčane koji žive samostalno. A dijelili bi se, dodaje, u nekom od praznih gradskih prostora za koje se uskoro očekuje i raspisivanje natječaja.
“Mjesto podjele obroka ne bi funkcioniralo kao pučka kuhinja. Oni, dakle, nisu besplatni, već bi sve bilo prema principu subvencija, kao u studentskim menzama. Radili smo preliminarne izračune i iznos bi bio između dva i tri eura za dnevni jelovnik prilagođen starijim osobama. Subvencija bi ovisila o mjesečnim primanjima korisnika, dakle, najveći popust imali bi oni najugroženiji”, objašnjava Sivirić.
Za početak bi se, domeće, pripremalo do 300 obroka dnevno na jednoj lokaciji, a kasnije bi se ta kvota mogla i povećati. S obzirom na to da se u menzi zagrebačkog Studentskog centra (SC) dnevno spremi i po 20 tisuća obroka, smatra da im koja stotina više ne bi puno značila, a time bi se, kaže, i uštedjelo jer ne bi bilo potrebno uspostaviti zasebnu kuhinju za ovaj projekt.
Da bi cijela priča profunkcionirala, napominje, treba dogovoriti suradnju s Gradom, kako bi osigurao adekvatan prostor za podjelu, preferabilno u prizemlju kako bi mogao biti prilagođen i slabije pokretnima te s resornim Ministarstvom rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike, koje bi omogućilo subvenciju obroka. A to su, uz SC, adrese na koje će u sljedećih nekoliko mjeseci dostavljati prijedloge te, nada se Sivirić, uspostaviti suradnju.
