Promjene na tržištu rada: Što žele stariji radnici i kako ih zadržati

Do 2030. godine nevjerojatnih 150 milijuna radnih mjesta popunit će radnici stariji od 55 godina. Pokazala je to globalna studija američke konzultantske tvrtke Bain & Company. U zemljama G7, predviđa studija, stariji i iskusni radnici činit će više od četvrtine radne snage do 2031. godine.

Podsjetimo, G7 je neformalna grupa sedam najnaprednijih ekonomija svijeta, uključujući Kanadu, Francusku, Njemačku, Italiju, Japan, Ujedinjeno Kraljevstvo, Sjedinjene Američke Države, kao i Europsku uniju koja se smatra nepobrojanom članicom.

“To je velika promjena”, rekao je Andrew Schwedel, partner u Bain & Company, za CNBC. “Japan je već predvodnik u tome s gotovo 40 posto radne snage starije od 55 godina. Europa i SAD ne zaostaju mnogo, i taj je udio u njima od 25 do 30 posto.”

No, starenje radne snage nije svojstveno samo razvijenim tržištima. Starija populacija Kine (65 i više godina), na primjer, udvostručit će se do 2050., prema ovoj studiji. “Manje mladih ulazi u aktivnu radnu snagu, dijelom zbog nižih stopa fertiliteta, dijelom zbog duljeg obrazovanja”, dodao je. Scwedel.

I Prema podacima OECD-a, dugoročni trend ranijeg odlaska u mirovinu polako se preokreće. To se također može vidjeti u nedavnom trendu “neumirovljenja” u kojem se umirovljenici ponovno vraćaju na tržište rada potaknuti potražnjom, rastućom inflacijom i padom zdravstvenih rizika povezanih s bolesti COVID-19.

Što žele stariji radnici

Posljednjih su godina zemlje diljem svijeta povećavale dobnu granicu za odlazak u mirovinu, ali ne bez otpora. U Francuskoj je, primjerice, povećanje dobi za odlazak u mirovinu na 64 sa 62 godine izazvalo prosvjede prošle godine.

“Jedna stvar koju stalno čujem kada razgovaram s poslodavcima jest da nemaju dovoljno dobrih i kvalificiranih radnika”, dodao je Schwedel. Zbog toga je savjetovao tvrtkama da ne čekaju da se implementiraju politike zapošljavanja starijih, već da budu proaktivne.

Prema globalnom anketiranju poslodavaca iz 2020., samo samo je 4 posto tvrtki bilo je predano programima koji pomažu u integraciji starijih radnika ili podržavaju višegeneracijsku radnu snagu. “Tvrtke koje ulažu u regrutiranje, zadržavanje, prekvalificiranje i poštivanje starije radne snage bit će uspješnije u uvjetima demografskih promjena”, dodao je Schwedel u priopćenju za javnost.

U svemu je ključno znati što motivira starije radnike. Bainova anketa na 40.000 radnika u 19 zemalja svijeta pokazala je da se prioriteti mijenjaju s godinama. Prosječni radnik mlađi od 60 godina prvenstveno je motiviran dobrom plaćom. Međutim, stariji radnici su najviše usredotočeni na zanimljivost posla, fleksibilnost i autonomiju.

“Mnogi su usredotočeni na usavršavanje svog zanata, dok se drugi osjećaju nagrađenima kad vide da njihovi postupci imaju pozitivan društveni učinak”, navodi se u izvješću. Schwedel je dodao: “Motivacije su različite od pojedinca do pojedinca i mijenjaju se tijekom nečije karijere.” To su bitne stvari koje poslodavci trebaju imati na umu, bilo da žele privući mlađe ili starije radnike.

Kako zadržati starije radnike

Schwedel ističe i važnost toga da tvrtke stvore motivirajuća iskustva iskustva na radnom mjestu. Prema Bainu, to se može postići obučavanjem starijih radnika vještinama koje će biti potrebne u sljedećih 10 godina. Na primjer, 22 posto ispitanika u dobi od 55 do 64 godine izjavilo je da im je potrebno više tehničkih vještina.

“Da bi stariji radnici mogli iskoristiti prednosti programa obuke, tvrtke moraju osmisliti programe koji će ih potaknuti na bavljenje zanimljivim poslom i potaknuti nadređene da motiviraju sudjelovanje u svim dobnim skupinama”, dodaje se u priopćenju za javnost.

Na kraju, tvrtke moraju poštovati snagu ovih radnika i dopustiti im da rade “ono što znaju najbolje”. To se može ostvariti kroz mogućnosti mentorstva u kojima pomažu drugima da svladaju vještine, rekao je Bain. Osim toga, jedan od benefita zapošljavanja starijih radnika je jačanje kulture rada za sve radnike, bez obzira na njihovu dob.