Umirovljenici Federacije zahtijevaju više, usklađivanje neće biti dovoljno

Zbog svakodnevnog rasta troškova života i činjenice da oko 200.000 umirovljenika prima iznos najniže mirovine koja nakon posljednjeg akontativnog povećanja u veljači iznosi 565,18 KM, iz Saveza udruga umirovljenika u Federaciji BiH najavljuju kako će od Vlade Federacije BiH tražiti pomoć pri iznalaženje rješenja za tešku materijalnu situaciju u kojoj se nalazi najveći broj korisnika mirovine, piše Večernji list BiH.

Prema riječima predsjednika Saveza Redže Mehića, od Vlade Federacije će kroz rebalans proračuna tražiti izdvajanje dodatnih sredstava za umirovljenike kako bi se osigurao neki oblik pomoći toj populaciji.

“Tražit ćemo da se osigura stavka za novčanu pomoć umirovljenicima”, kazao je Mehić, dodajući kako iznos te novčane pomoći ne bi bio jednak za sve umirovljenike. Najveći iznos pomoći trebao bi biti dodijeljen onima s najnižim primanjima, odnosno korisnicima minimalnih mirovina, dok bi oni s visokim i korisnici najviših mirovina bili izostavljeni od ove pomoći.

Govoreći o konkretnom iznosu pomoći koju će tražiti, Mehić je naveo kako bi to najvjerojatnije bilo najmanje 153 eura (300 KM). Drugi način na koji se može pomoći ovoj populaciji je, kako smatraju u Savezu, povećanje iznosa najniže mirovine.

Podsjetimo, zbog razumijevanja teške situacije u kojoj se nalazi najveći broj umirovljenika u ovom bh. entitetu, Vlada FBiH je i ove godine donijela odluku o akontacijskom povećanju mirovina u visini od 5 posto već početkom godine, dok će konačno usklađivanje uslijediti u travnju, kada će biti poznati službeni podaci prema kojima se, u skladu sa zakonom, vrši usklađivanje mirovina.

Čeka se konačna stopa usklađivanja

Još je uvijek nepoznato koliko će konačno usklađivanje u ovoj godini iznositi, iako neke prethodne projekcije pokazuju kako se taj postotak kreće od 6 do 7 posto. Inače, o temi problema s kojima se suočava ova populacija nedavno je održan sastanak federalnog ministra rada i socijalne politike Adnana Delića s predstavnicima Saveza umirovljenika i Zavoda mirovinskog i invalidskog osiguranja.

Razmatran je niz pitanja, uključujući visinu mirovina u odnosu na troškove života, pristup zdravstvenoj zaštiti, socijalnim uslugama i drugim važnim čimbenicima koji utječu na kvalitetu njihova života.

Što traže umirovljenici?

Predstavnici umirovljenika istaknuli su konkretne primjere neadekvatnih mirovina velike većine umirovljenika u odnosu na troškove života, nedostatak pristupa kvalitetnoj zdravstvenoj zaštiti i socijalnim uslugama, kao i izazove povezane s usamljenošću i neaktivnošću, starenjem i umiranjem u samoći zbog skupoće smještaja za stare i iznemogle osobe.

“Predstavnici umirovljenika iznijeli su konkretne prijedloge i probleme s kojima se suočavaju njihovi članovi i to su realni problemi koji traju i koji se moraju početi rješavati. Govorimo o najbrojnijoj populaciji u Federaciji, odnosno gotovo jednoj petini ukupnog stanovništva, od kojih više od polovine živi ispod granice dostojanstva.”

“Tome je doprinijelo populističko rješavanje problema ove populacije koje je trajalo godinama i mi sad imamo ozbiljan problem koji će se morati rješavati u fazama, korak po korak, ako želimo poboljšati status i kvalitetu ne ovih ljudi koji su sada u mirovini, nego svih nas koji ćemo jednog dana biti u mirovini. Ako na takav način budemo svi razmišljali, postoji mogućnost da se pronađu volja i adekvatna rješenja”, zaključio je nakon sastanka ministar Delić.