Vijesti
Hrvati bi u mirovinu i prije nego se zaposle, podaci su porazni
Istraživanje se temelji na podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) za 2000. i 2020. godinu, koje su usporedili kako bi otkrili u kojim je zemljama došlo do najveće promjene dobi odlaska u mirovinu.
Prosječni Hrvat u mirovinu ide s nepunih 60 godina, zbog čega su naši novopečeni umirovljenici neki od najmlađih u Europi. Prema istraživanju iz projekta Age Calculator, u koje je uključena 51 zemlja svijeta, Grčka je jedina europska zemlja koja ima manju prosječnu dob odlaska u mirovinu (59,5 godina u usporedbi s hrvatskih 59,65 godina), dok je u Luksemburgu identična našoj.
Od svjetskih zemalja ispod nas su još Saudijska Arabija i Južnoafrička Republika, analizira Jutarnji. Istraživanje se temelji na podacima Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) za 2000. i 2020. godinu, koje su usporedili kako bi otkrili u kojim je zemljama došlo do najveće promjene dobi odlaska u mirovinu.
Europske zemlje su zauzela devet od deset mjesta na vrhu te ljestvice. Najveća promjena dogodila se u Bugarskoj, u kojoj se u dva desetljeća prosječna dob povećala za čak sedam godina – s 55,8 na 63. Razlog je to što su prije 20 godina bili nacija koja je najranije odlazila u mirovinu. Slijede Estonija, u kojoj je došlo do promjene s 57,85 na 65 godina, i Latvija (s 59,15 na 65 godina).
Na drugom kraju ljestvice našle su se Kolumbija, Argentina i Južnoafrička Republika, čiji umirovljenici u mirovinu idu ranije nego početkom tisućljeća. U Kolumbiji je došlo do smanjenja s vrlo visokih 69,7 na 63,5 godina, u Argentini sa 67,95 na 62,6 godina, a u JAR-u sa 62,4 na 58,3 godine.
Kada se usporede OECD-ovi podaci za Hrvatsku, prosjek nam se povećao za nešto manje od dvije godine, pa smo se našli na sredini ljestvice. Tako bez obzira na to što je u Kolumbiji došlo da najvećeg smanjenja, Hrvati ipak u mirovinu idu pet godina prije njih, piše Jutarnji.
