Korisnici starosne mirovine za dugogodišnjeg osiguranika u ožujku (za veljaču) primali su prosječno 780,68 eura, pokazuju podaci HZMO-a. Riječ je o malobrojnoj skupini koja broji samo 58.144 korisnika bez međunarodnih ugovora, a njihov prosjek doseže 51,67 posto prosječne neto plaće za siječanj 2026., koja je iznosila 1.511 eura.
To je za samo 78,95 eura više od prosjeka svih korisnika redovne starosne mirovine bez međunarodnih ugovora, kojih je 410.427 i koji u prosjeku primaju 701,73 eura.
Tko je zapravo dugogodišnji osiguranik?
To je osiguranik koji može ostvariti pravo na starosnu mirovinu kada navrši 60 godina života i 41 godinu staža osiguranja. Pritom se u tih 41 godinu računa isključivo staž osiguranja u efektivnom, stvarnom trajanju. Takav osiguranik počeo je raditi vrlo mlad, a iza njega je dug i kontinuiran radni vijek, bez prekida, bez beneficiranog i dodanog staža.
Zanimljivo, unutar ove skupine nema velikih mirovina. Oni sa stažem do 41 godine primaju prosječno 746,44 eura, s 42 godine 783,10 eura, s 43 godine 818,22 eura, s 44 godine 850,65 eura, a s 45 godina 873,36 eura. Korisnici sa 46 i više godina staža dolaze do prosjeka od 897,22 eura.
Gubitnici dugogodišnjeg rada?
U svakodnevnim raspravama među umirovljenicima, dugogodišnje osiguranike često miješaju sa starosnim umirovljenicima koji su nešto kasnije počeli raditi, ali su do 65. godine života prikupili puni staž od 40 i više godina pri čemu im se računaju i dodani staž i beneficije.
Kada se te mirovine dugogodišnjih osiguranika usporede s tim redovnim starosnim mirovinama prema ukupnom stažu, vidi se da su mirovine dugogodišnjih osiguranika i dalje niže od prosjeka korisnika redovne starosne mirovine s 40 i više godina staža (bez međunarodnih ugovora), koji iznosi 1.005,72 eura.
Još je veća razlika na samom vrhu: kod 46 i više godina staža redovna starosna mirovina u prosjeku iznosi 1.129,03 eura, što je 231,81 euro više od prosjeka dugogodišnjih osiguranika u istoj skupini staža.
Dakle, oni koji su se zaposlili vrlo mladi i radili dugo imaju tek nešto višu mirovinu od općeg prosjeka starosnih umirovljenika, ali osjetno nižu od redovnih starosnih umirovljenika s jednakim ili sličnim stažem. To je dijelom i zato što su dugogodišnji osiguranici često radili slabije plaćene NKV i fizičke poslove. Zbog nižih plaća tijekom radnog vijeka, ni dugi staž im nije donio visoku mirovinu.
Zanima nas vaša priča
Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!
