Je li vrijeme za napuštanje starog Bismarckovog mirovinskog sustava i koncepta državne mirovine iz međugeneracijske solidarnosti? Sve su jasniji signali da bi Europa mogla slabiti prvi i jačati drugi stup – individualiziranu kapitaliziranu štednju. Tim bi novcem bilo financirano europsko gospodarstvo, a to bi posljedičnosti moglo dovesti i do jačanja samih mirovina.
Ukratko, novac se ne bi izravno prelijevao iz doprinosa trenutnih radnika u aktualne mirovine, već bi se mobilizirao na europskom tržištu kapitala i jačao europsko gospodarstvo prije nego završi u džepovima umirovljenika. Time bi i mirovine i gospodarstvo postajali otporniji, smatraju neki zagovornici ovog modela.
Upravo je takvu mobilizaciju mirovinskih sustava predložio u petak švedski ministar za financijska tržišta Niklas Wykman. Kaže da bi više europskih zemalja trebalo bi uvesti kapitalizirane mirovinske modele po uzoru na nordijske države i Nizozemsku.
Europska unija pritom snažno gura projekt jedinstvenog tržišta kapitala, s ciljem stvaranja jednog europskog tržišta umjesto sadašnjih 27 nacionalnih. Time bi se smanjila ovisnost europskih kompanija o bankama te im se omogućio lakši pristup financiranju putem dionica i kapitalnih tržišta diljem Unije, javlja Reuters.
“Možete imati Uniju, ali ona ne vrijedi mnogo ako nemate kapital na tržištu”, rekao je Wykman na skupu u Helsinkiju, održanom u najvećoj nordijskoj banci Nordea. Švedska, Finska, Danska i Nizozemska već imaju djelomično kapitalizirane mirovinske sustave, u kojima se dio doprinosa štedi i ulaže u financijsku imovinu. Buduće mirovine tako se isplaćuju iz akumulirane imovine i prinosa od ulaganja.
“Moramo uvjeriti naše partnere diljem Europe da smanje udio sustava međugeneracijske solidarnosti i povećaju udio kapitaliziranog sustava”, poručio je Wykman, pozivajući veće članice EU-a na reforme.
Pozivajući se na podatke OECD, istaknuo je da su Švedska, Danska i Nizozemska između 2022. i 2024. držale oko dvije trećine ukupne akumulirane mirovinske imovine u EU-u. Nasuprot tome, velike članice poput Njemačke, Francuske, Italije i Španjolske, a koje se oslanjaju na sustav međugeneracijske solidarnosti, zajedno su držale tek 22 posto.
Na istom događaju, europska povjerenica za financijske usluge Maria Albuquerque pozvala je na brzo usvajanje “istinskog jedinstvenog tržišta” financijskih usluga. Države članice planiraju zaključiti pregovore do kraja godine. “Što dulje budemo čekali, to će naši konkurenti više odmicati, a Europa će sve više nestajati u retrovizoru”, upozorila je Albuquerque.
