Prati nas

Mirovina

Procjena učinka

Ćorićevih 46 eura ili više primit će tek svaki šesti radnik u mirovini

Ćorić je kao primjer učinka ukidanja poreza naveo mirovinu od 954 eura, no HZMO-ovi podaci pokazuju da takav iznos ne opisuje većinu radničkih umirovljenika.

Objavljeno

|

Ministar financija Tomislav Ćorić i radnici.
ilustracija: S. Bura /dl

Ministar financija Tomislav Ćorić (HDZ) ukidanje poreza na dohodak na mirovine predstavio je kao mjeru zaštite životnog standarda umirovljenika za koje kaže da su najranjivija skupina. Kao primjer naveo je mirovinu koja je dosad u bruto iznosu bila 1.000 eura, a u neto iznosu 954 eura, pa bi nakon ukidanja poreza s prvim danom iduće godine umirovljeniku ostalo 46 eura više.

No koliko je zapravo takvih mirovina među radničkim mirovinama? Podaci Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje (HZMO) za travanj 2026. godine (isplata u svibnju) pokazuju da mirovina koju ministar uzima za primjer nije tipična za takozvane radničke mirovine prema Zakonu o mirovinskom osiguranju (ZOMO).

Prosječna redovna starosna mirovina, bez međunarodnih ugovora, iznosila je 720,09 eura, starosna mirovina za dugogodišnjeg osiguranika 799,22 eura, prijevremena starosna mirovina 602,43 eura, a prijevremena starosna kojoj je ukinuta penalizacija 746,69 eura.

Oglas

Dobit će oni koji imaju 39 i više godina staža

Usporedba s Ćorićevim primjerom od 954 eura pokazuje da taj prag, prema prosjecima po statističkim razredima staža, dosežu uglavnom korisnici redovne starosne mirovine s vrlo dugim stažem. Kod redovnih starosnih mirovina prosjek iznad 954 eura počinje s 39 godina staža kada prosječna neto mirovina iznosi 989,75 eura. Riječ je o skupini koja broji samo 112.142 korisnika redovne starosne mirovine.

Kod starosnih mirovina za dugogodišnjeg osiguranika nijedna skupina po stažu prosječno ne doseže 954 eura. Čak i skupina s 46 i više godina staža ima prosječnu mirovinu od 918,59 eura dok je ukupni prosjek te vrste mirovine 799,22 eura.

Oglas

Ni kod običnih prijevremenih starosnih mirovina nijedna skupina ne doseže Ćorićev primjer. Najviši prosjek u toj kategoriji, kod korisnika s 46 i više godina staža, iznosi 815,78 eura. Kod prijevremenih starosnih mirovina zbog stečaja poslodavca nijedna skupina prosječno ne doseže prag od 954 eura.

Iznimka je manji dio korisnika prijevremene starosne mirovine bez penalizacije. U toj kategoriji prosječno iznad Ćorićeva primjera dolaze skupine s 45 godina staža te 46 i više godina staža. Riječ je o ukupno 416 korisnika.

Prema takvoj računici, u promatranim kategorijama radničkih mirovina nalazi se 112.558 korisnika u razredima staža u kojima prosječna neto mirovina doseže ili prelazi Ćorićev primjer od 954 eura. To je oko 17,3 posto od ukupno 649.173 mirovina u tim kategorijama.

Riječ je o procjeni prema prosjecima po razredima staža, a ne o točnom broju pojedinačnih mirovina iznad tog praga. Ipak, čak i iz ovakve površne računice možemo reći da je riječ o manjini s dugim stažem i iznadprosječnom mirovinom koju ministar ne bi trebao uzimati za primjer ako želi govoriti o najranjivijim skupinama umirovljenika.

Zanima nas vaša priča

Želite li i vi, posve anonimno, podijeliti svoje iskustvo i viđenje ove teme s nama i našim čitateljima, možete to učiniti putem web obrasca Povjerljivo. Napišite svoju priču!

Oglas
.

Život počinje s 50!

Mi smo medij zajednice. Razbijamo predrasude o starenju i starosti – živimo. Pratimo teme zdravlja, zdravstvene, obiteljske i mirovinske politike, politike, kulture, zabave, znanosti i životnog stila. Želimo vas ohrabriti, povezati i inspirirati kako biste zdravije i aktivnije uživali u životu. Poštujemo različitosti, promoviramo toleranciju i potičemo argumentiranu raspravu. Naš moto je: Živite zadovoljno, živite dobro.

EPP